Nacrt budžeta institucija BiH za 2025. godinu: Izazovi i prilike
U novom nacrtu budžeta institucija Bosne i Hercegovine za 2025. godinu, koji je nedavno usvojilo Vijeće ministara BiH, najavljeno je značajno povećanje prihoda koji će biti prebačeni iz Centralne banke BiH (CBBiH). Ovaj budžet predviđa iznos od 244 miliona KM, što predstavlja drastično povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je budžetski transfer iznosio samo 64 miliona KM. Ovaj porast sredstava izaziva mnoge komentare o tome kako će se ta sredstva trošiti i koje će posljedice imati na javne finansije i društvo u cjelini.
Međutim, važno je naglasiti da ovaj novac neće ostati na državnoj razini. Prema planu, veći dio sredstava će biti transferisan entitetima – Republika Srpska će dobiti 66,6 miliona KM, dok će Federacija BiH primiti 133,3 miliona KM. Ova odluka izazvala je brojne reakcije, s obzirom na to da prethodnih godina entitetima iz budžeta nisu bila transferirana sredstva, što dovodi do pitanja o održivosti i transparentnosti takvih poteza. Koncept centralizacije i decentralizacije budžetskih sredstava u BiH predstavlja složenu temu koja se često koristi kao argument u političkim debatama.
Historijski kontekst i trenutna situacija
Prošle godine, BiH se suočila s izazovima u pogledu upravljanja javnim finansijama, a nedostatak transfera entitetima bio je jedan od ključnih problema. Sada, s planiranim prebacivanjem 200 miliona maraka, dolazi do zabrinutosti oko načina na koji će ova sredstva biti korištena. Kritičari su istakli da bi novac iz Centralne banke trebao biti usmjeren na jačanje institucionalnog kapaciteta i razvoj državnih institucija, a ne na financiranje entiteta koji često imaju autonomiju u donošenju odluka. Ovo je posebno važno s obzirom na to da mnogi smatraju kako su entiteti u prethodnim vremenima koristili budžetska sredstva za potporu politikama koje nisu nužno u skladu s interesima cijele zemlje.
Jedan od najvećih skandala u ovom kontekstu jeste izostanak planiranja sredstava za ključne stavke poput nabavke savremene izborne opreme ili sredstava za pregovarače s Europskom unijom. Ove stavke su od esencijalnog značaja za daljnji razvoj demokratskih institucija, kao i za napredak BiH na njenom europskom putu. Iako suma od 244 miliona KM izgleda impresivno, većina tih sredstava će biti usmjerena u entitete, dok se ključni prioriteti zanemaruju. Važno je napomenuti da bez adekvatnih resursa za izborne procese, BiH može postati žrtva vlastite složenosti koja bi mogla dodatno otežati njen put ka EU integracijama.
Reakcije na nacrt budžeta
Elmedin Konaković, ministar u Vijeću ministara BiH, pohvalio je usvajanje Nacrta budžeta i istaknuo da će više novca biti dostupno za važna državna tijela poput Ustavnog suda, Vrhovnog suda, VSTV-a i Tužilaštva BiH. Također, planiraju se sredstva za prijem novih ljudi u Oružane snage BiH, Graničnu policiju i SIPA-u, što bi moglo doprinijeti poboljšanju sigurnosne situacije u zemlji. Ipak, ovaj prijedlog nije prošao bez opozicije – stranka SNSD se oštro protivila, što ukazuje na duboke političke podjele unutar zemlje. Ovakve podjele često otežavaju implementaciju jedinstvene strategije koja bi garantirala stabilnost i prosperitet za sve građane.
Ne treba zaboraviti da je najavljeno povećanje od 180 miliona KM u okviru transfera iz Centralne banke BiH, što implicira da će veći dio tog povećanja biti usmjeren na krpljenje budžetskih rupa u entitetima. Pitanje ostaje – da li će ovakva raspodjela sredstava zaista doprinijeti jačanju države ili će samo učvrstiti politiku entiteta, koji već imaju previše autonomije u mnogim pitanjima? Ova situacija zahtijeva sveobuhvatnu analizu i dijalog među političkim akterima kako bi se osiguralo da sredstva budu usmjerena na prave prioritete, a ne samo na trenutne političke interese.
Budžetski prioriteti i budućnost
Nacrt budžeta za 2025. godinu jasno ukazuje na to da se Bosna i Hercegovina suočava s velikim izazovima u pogledu upravljanja javnim finansijama i reformama. Planovi za izborni sistem, pregovarače s EU i modernizaciju institucija nisu predviđeni, što dovodi do opravdanih pitanja o prioritetima na državnom nivou. Mnogi analitičari smatraju da BiH mora više ulagati u vlastite institucije i demokratske procese, a ne se oslanjati na transfere koje samo održavaju trenutni status quo. Ova situacija naglašava potrebu za dugoročnim planiranjem i strategijama koje bi osigurale održivost i stabilnost.
U konačnici, ovi prijedlozi mogu imati dugoročne posljedice na stabilnost BiH. Čini se da su političke elite usmjerene na kratkoročne ciljeve, dok su ključne reforme, koje bi mogle unaprijediti kapacitete države i osigurati budućnost BiH na europskom putu, zanemarene. Odluke poput ovih mogu izazvati nepoštivanje institucija i dodatno produbiti podjele u zemlji, umjesto da pruže osnovu za dugoročnu stabilnost i razvoj. Pitanje ostaje – kako osigurati da se sredstva koriste s namjerom da ojačaju institucije BiH umjesto da se iskoriste za političke svrhe?
Zaključak: Potreba za promjenom
Usvajanje ovog Nacrta budžeta postavlja važna pitanja o odgovornosti i prioritetima političkih lidera u Bosni i Hercegovini. Iako će novac prebačen u entitete pomoći u kratkoročnom financijskom održavanju tih područja, dugoročno, ovakva politika može spriječiti potrebne reforme na državnom nivou. Bez ozbiljnog ulaganja u ključne institucije poput izbornog sistema i diplomacije, BiH bi mogla zaostajati za europskim standardima, s posljedicama koje će opteretiti buduće generacije. To zahtijeva jasan plan koji će obuhvatiti sve važne aspekte od obrazovanja do pravde i ekonomske stabilnosti.
Stoga, od ključne je važnosti da politički lideri prestanu razmišljati samo o kratkoročnim koristima i okrenu se strategiji koja bi omogućila dugoročni razvoj i stabilnost zemlje. To zahtijeva viziju koja će objediniti interese svih građana BiH i stvoriti temelje za prosperitetnu i stabilnu budućnost. U tom smislu, važno je otvoriti dijalog između svih aktera kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u korištenju budžetskih sredstava.
