Uticaj Rusije na Zapadni Balkan: Stavovi NATO-a
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a, Radmila Šekerinska, nedavno je u razgovoru za Fenu naglasila važnost praćenja ruskih aktivnosti na Zapadnom Balkanu, sa posebnim fokusom na Bosnu i Hercegovinu. Ova izjava je došla u trenutku kada su zabrinutosti o hibridnim metodama utjecaja Rusije postale sve izraženije, posebno u kontekstu geopolitike koja se neprekidno mijenja. U vrijeme kada je međunarodna scena obilježena napetostima i sukobima, Šekerinska se suočava s izazovima koji se tiču ne samo sigurnosti regije, već i budućnosti samih država na Zapadnom Balkanu.
Prema riječima Šekerinske, moskovske aktivnosti se ne manifestiraju samo unutar granica BiH, već se osjećaju i u susjednim državama. Ova situacija dodatno komplikuje geopolitiku regiona i stvara nesigurnost među državama koje teže euroatlantskim integracijama. Rusija, kako navodi, koristi se retorikom koja potiče secesionističke ideje i exacerbira postojeće tenzije među različitim etničkim grupama. „Vidjeli smo kako ruske hibridne aktivnosti nastoje stvoriti podjele“, upozorila je ona, dodajući da je ovo dio šireg modela ruskog djelovanja koji se oslanja na potkopavanje stabilnosti i sigurnosti u regiji. Ovakvi obrasci ponašanja mogu imati dugoročne posljedice po političku i ekonomsku stabilnost zapadnobalkanskih zemalja.
Šekerinska je također naglasila da su ovakvi obrasci ponašanja daleko od ograničenja na Zapadni Balkan i da predstavljaju dio strategije koju Rusija primjenjuje i protiv NATO saveznika širom Evrope. U tom kontekstu, važno je razumjeti da je Zapadni Balkan od strateškog značaja za NATO, s obzirom na to da se u regiji nalaze brojne članice i partnerske zemlje, uključujući Bosnu i Hercegovinu. „NATO ostaje snažno posvećen ovom području“, istakla je, naglašavajući da sigurnost i stabilnost regije imaju direktan uticaj na sigurnost cijelog Evroatlantskog prostora. Ova posvećenost NATO-a potvrdila se kroz različite vojne vježbe i inicijative koje ciljaju na jačanje kolaboracije između saveznika.
Pored toga, razgovarajući o napretku Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Šekerinska je iznijela pohvale za profesionalnost njihovih pripadnika. Ipak, istaknula je i potrebu za jačanjem finansijske održivosti sistema odbrane. Prema njenim riječima, adekvatna oprema i modernizacija zahtijevaju stalna ulaganja, a podrška kroz donacije ne može zamijeniti obaveze koje preuzimaju domaće institucije. „Ne možete imati opremljene i spremne oružane snage ako u njih ne ulažete“, naglasila je, čime je ukazala na hitnost rješavanja pitanja finansiranja odbrane u BiH. Ova nedovoljna ulaganja mogu dovesti do slabije sposobnosti odbrane i smanjiti povjerenje građana u vlastite institucije, što je posebno zabrinjavajuće s obzirom na sve učestalije vanjske pritiske.
Na pitanje o NATO-ovom programu DCB (Defensive Capability Building), Šekerinska je napomenula da je ovaj program omogućio BiH pristup specijalnoj vojnoj opremi i vozilima, uz podršku Slovenije. Ipak, ona je upozorila da sama oprema koju BiH dobije ne može nadoknaditi nedovoljan nivo ulaganja države u vlastitu odbranu. Ovi komentari su došli u trenutku kada se u BiH otvaraju pitanja o budućoj strategiji razvoja Oružanih snaga i njihovoj ulozi u regionalnoj sigurnosti. Strategija jasno treba da istakne prioritete i dugoročne ciljeve, a neophodno je uključiti sve relevantne aktere kako bi se postigla široka saglasnost o važnosti ovih pitanja.
U drugom dijelu intervjua, Šekerinska se osvrnula na političku situaciju u BiH, naglašavajući potrebu za većom spremnošću lidera na dogovor i kompromis. Ova izjava odražava stvarnost političke klime u zemlji, gdje su kompromisi često teški, ali su ključni za postizanje stabilnosti. „Politički kompromisi su uvijek bolni i rizični, ali donose dugoročne koristi“, istaknula je, ukazujući na to da građani BiH očekuju konkretne rezultate nakon više od tri decenije sukoba. Ove riječi podsjećaju na važnost političkog dijaloga i saradnje među različitim stranama u zemlji, koji su ključni za izgradnju povjerenja i stabilnosti u društvu.
Na kraju, Šekerinska je jasno stavila do znanja da BiH ima podršku NATO-a, ali i naglasila da ključne promjene moraju doći iznutra, kroz jačanje institucija i odgovorne odluke. U ovom kontekstu, od suštinskog je značaja ulaganje u vlastitu sigurnost i izgradnja povjerenja među građanima. Ove poruke dolaze u ključnom trenutku za zemlju koja se suočava s brojnim izazovima, ali i prilikama za napredak prema stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti. Uloga NATO-a kao partnera u ovom procesu ne može se podcijeniti, ali konačni uspjeh zavisi od sposobnosti BiH da se suoči sa svojim unutarnjim izazovima i izgradi politički konsenzus koji je neophodan za održivu budućnost.
