Neiscrpni izazovi uspostave novog graničnog prijelaza u Bosni i Hercegovini
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) suočava se s teškim izazovima prilikom pokušaja izmjene Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji. Ovaj važan dokument je od presudnog značaja za raspoređivanje carinskih službenika na novi granični prijelaz Bosanska Gradiška. Na posljednjoj sjednici održanoj u četvrtak, ponovo nije postignut dogovor, što dodatno otežava početak rada ovog ključnog infrastrukturnog projekta. Očekivanja su bila visoka, jer se otvaranje novog prijelaza smatra jednim od najvažnijih koraka u unapređenju graničnog nadzora i povećanju efikasnosti prometa.
Predsjedavajući Upravnog odbora, ministar finansija BiH Srđan Amidžić, izrazio je zabrinutost zbog opstrukcija koje dolaze iz Federacije BiH. On je naglasio da predstavnici ovog entiteta usporavaju proces otvaranja novog prijelaza, što dodatno komplicira situaciju. Ova optužba nije prošla nezapaženo, a drugačije viđenje situacije iznio je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora iz reda eksperata, koji je bio imenovan na prijedlog Vlade FBiH. Krnjić je odbacio Amidžićeve tvrdnje, ističući da su problemi rezultat nepoštivanja procedura i nedostatka održavanih sjednica.
Ono što dodatno otežava situaciju su nepravilan poziv na sjednice i nedostatak komunikacije među članovima Upravnog odbora. Krnjić je na emisiji “Istraga sedmice” skrenuo pažnju da poziv za posljednju sjednicu UO UIO nije poslan na vrijeme, što je predstavljalo prepreku za pravilan rad tijela. “Raspravili smo samo tri od 12 planiranih sjednica, a posljednja je održana još u avgustu”, rekao je Krnjić, naglašavajući da se materijal za raspravu ne smije donositi bez odgovarajuće pripreme. Ova situacija ukazuje na ozbiljan problem unutar institucija, koji se mora hitno riješiti kako bi se omogućio nesmetan rad.
Jedno od ključnih pitanja koje se postavlja u ovoj situaciji je raspodjela prihoda od indirektnih poreza. Krnjić je upozorio na to da se Republika Srpska već duže vrijeme nalazi u povoljnijem položaju, povlačeći više sredstava nego što joj zakonski pripada. “Samo u ovom ciklusu, RS je povukla 99,3 miliona KM više nego što bi trebalo, a do kraja godine taj iznos bi mogao porasti na oko 120 miliona KM”. Ove informacije su dodatno ukazale na hitnost ažuriranja koeficijenata za raspodjelu prihoda, koji nisu ažurirani od septembra 2023. godine. Ove razlike u proračunima mogu imati ozbiljne posljedice za budžete entiteta i njihove financijske obaveze.
Krnjić je također naglasio da trenutna raspodjela sredstava ne odražava realno stanje potrošnje i prometa, te da bi mogla rezultirati dodatnim problemima u isplati obaveza entiteta. “Oni će decembarske penzije isplatiti novcem FBiH, što je novac koji se mora vratiti u roku od desetak dana”, upozorio je, naglašavajući ozbiljnost situacije. Ovakva praksa može izazvati ozbiljne posljedice po funkcionalnost i održivost budžeta, što dodatno komplicira situaciju s novim graničnim prijelazom.
Unatoč očekivanjima da će posljednja sjednica UO rezultirati usvajanjem izmjena pravilnika potrebnih za početak rada novog prijelaza Gradiška, ponovo su politička neslaganja i proceduralne primjedbe odgodile odluku. Otvaranje ovog prijelaza smatra se od suštinskog značaja za poboljšanje protoka ljudi i roba između Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Naime, ovaj prijelaz bi mogao značajno smanjiti vrijeme čekanja na granici, olakšati trgovinu i povećati ekonomsku saradnju, što je ključno za razvoj regije.
Međutim, odlaganje procesa otvara vrata dodatnim troškovima i usporava planirane aktivnosti, što može dovesti do gubitka povjerenja u sposobnost institucija da efikasno upravljaju ključnim pitanjima. U ovoj situaciji, u kojoj su politički interesi često u sukobu s ekonomskim potrebama, građani BiH osjećaju posljedice na svakodnevnom nivou. Neki od njih, koji su se oslanjali na bržu i jednostavniju trgovinu, sada su suočeni s preprekama koje otežavaju njihov poslovni život.
U nadolazećim danima očekuje se nastavak napora za sazivanje sjednice i pronalaženje kompromisnih rješenja koja bi omogućila raspoređivanje carinskih službenika na graničnom prijelazu. Ovo je ključno kako bi se osiguralo da Bosanska Gradiška postane funkcionalan granični prijelaz, a time i značajan faktor u unapređenju trgovinskih tokova i ekonomske saradnje unutar regiona. Bez obzira na izazove koji stoje pred njima, svi akteri moraju djelovati odgovorno kako bi se osigurao napredak koji je nužan za razvoj i prosperitet zemlje.
U konačnici, uspjeh ovog projekta neće zavisiti samo od tehničkog aspekta otvaranja graničnog prijelaza, već i od sposobnosti političkih lidera da prevaziđu razlike i fokusiraju se na zajednički cilj. Građani i privrednici očekuju od svojih predstavnika da rade u njihovom interesu, a ne u interesu političkih igara. Samo kroz saradnju i otvoren dijalog moguće je prevazići prepreke i osigurati održivost novog graničnog prijelaza koji će donijeti koristi svima.
