Mahira Hajdarpašić, žena iz Bosne i Hercegovine, nedavno je izazvala ogromnu pažnju javnosti svojim hrabrim i iskrenim govorom o duboko ukorijenjenim društvenim normama i prejudiciranim stavovima koji sputavaju žene na Balkanu. U videu koji je postao viralan na društvenoj mreži X, Mahira je u svega 52 sekunde razotkrila dvostruke standarde prema kojima se procjenjuju ponašanja žena i muškaraca, posebno u kontekstu braka i porodičnih odnosa. Ovaj video je postao simbol borbe protiv tradicionalnih normi koje guše slobodu pojedinca.
Mahira je u svom izlaganju iznijela teške istine o stigmama s kojima se suočavaju žene u Bosni i Hercegovini, ali i na cijelom Balkanu. Na samom početku, Mahira je spomenula kako je u društvu još uvijek sramota biti rastavljen, biti udovica, biti samohrana majka ili jednostavno biti žena koja živi sama. Kako je objasnila, često je suočena s osuđivanjem i kritikama ako se žena, bilo zbog osobnih razloga ili želje za opuštanjem, odluči izaći sa prijateljicama. Za to društvo ima samo jedno objašnjenje – “to je kamenovanje”, što simbolizira brutalnu osudu i izolaciju žene iz zajednice.
Ovaj dvostruki standard posebno postaje očigledan u kontekstu muških i ženskih reakcija na gubitak partnera i ponovne brakove. Dok se muškarcu koji se ponovno ženi nakon gubitka žene često ne postavljaju nikakva pitanja, za ženu se takvo ponašanje često smatra neprimjerenim i neprihvatljivim. Mahira je jasno istaknula: “Ako muškarac ostane udovac i ponovo se oženi, to je normalno – njemu je žena trebala.” Zašto bi, dakle, ženama bilo uskraćeno pravo na novi početak? Ako im Bog daje priliku za novu ljubav, zašto bi to bilo neprihvatljivo za društvo?
Reakcije na Mahirin govor bile su brojne, a mnogi su na društvenim mrežama izrazili svoju podršku njenoj hrabrosti. Korisnici su istakli kako su umorni od toga što im se konstantno nameću socijalne norme koje ograničavaju njihov osobni život i slobode. Jedna od korisnica je komentarisala: “Meni je muka više od toga da neko konstantno nameće šablone po kojima moramo da se oblikujemo. Imam jedan život i živeću ga kako ja hoću, bez da ugrožavam druge.”
Mahira nije samo teoretičarka tih nepravdi, već i živi primjer snage i žrtve. Njena priča je emotivna i duboko ljudska. Poznata je po tome što je 15 godina brinula o svom pokojnom suprugu, Esadu, koji je bolovao od multiple skleroze. Iako su mnogi smatrali da će nakon njegove smrti Mahira zauvijek ostati vezana za prošlost, sudbina je imala druge planove. U 2023. godini, samo godinu i po dana nakon smrti svog supruga, Mahira se ponovno udala za Saladina Hajdarpašića. Ova odluka izazvala je pomiješane reakcije – dok su je neki podržali, mnogi su je kritizirali zbog toga što je u tako kratkom vremenu nastavila svoj život.
Oni koji su je kritikovali, često su spominjali da je razlika između smrti prvog supruga i novog braka bila prespora. Ipak, Mahira je imala odgovore na te kritike, ističući da je bila žrtva i partner svome pokojnom mužu tokom svih godina njegove bolesti. Ona je, kako je rekla, bila i otac i majka svom suprugu, nosila ga, brinula se o njemu, čak i kada je bila umorna, a unatoč svemu tome, ne bi trebala biti osuđivana ako je sada željela nastaviti dalje. Ovaj njen odgovor postavlja važno pitanje: “Zašto bi žena koja je svojoj porodici posvetila cijeli život, sada bila osuđivana zbog toga što želi biti srećna i voljena?”
Mahira je samo jedan od mnogih ženskih glasova koji se bore protiv ukorijenjenih normi. Njena hrabrost u javnom izražavanju svojih stavova i pozivanje na ravnopravnost žena u društvu postavili su pitanje: Hoće li Balkanu biti dopušteno da prihvati promjene, ili će i dalje biti vezan za prošlost, gdje su žene bile podložne strogim normama koje su često smatrane nepravednim? Mahira je u svom govoru pozvala na promjene koje bi omogućile ženama da žive život bez straha od osude, da odlučuju o svojoj budućnosti i ljubavi, bez obzira na to šta društvo misli.
Zaključno, Mahira Hajdarpašić je postala simbol borbe protiv patrijarhalnih normi koje još uvijek sputavaju žene u mnogim društvima Balkana. Njena hrabrost da progovori o vlastitim iskustvima, kao i o nepravdi koja je česta u društvu, inspirisala je mnoge žene, ali i muškarce, da preispitaju duboko ukorijenjene predrasude i postave nova pitanja o pravima i slobodama svih članova društva.
