Promjene u Američkoj Politici Prema Bosni i Hercegovini: Novi Smjerovi i Utjecaji
U posljednje vrijeme, američka administracija pokazuje znakove promjena u svojoj politici prema Bosni i Hercegovini (BiH), a mnogi analitičari smatraju da je to tek početak šireg diplomatskog preuređenja. Ova nova orijentacija može imati dalekosežne posljedice ne samo za BiH, već i za cijelu regiju Balkana. Ove promjene su potvrdili i visoki zvaničnici iz State Departmenta, koji su aktivno radili na novim političkim dogovorima koji se tiču BiH. Ova situacija zahtijeva pažljivo praćenje, jer se čini da bi mogla značiti promjenu u načinu na koji Sjedinjene Američke Države gledaju na stabilnost i razvoj ovog dijela Evrope.
Signali iz Washingtona
Jedan od prvih signala o promjeni politike došao je od Jamesa J. Carafana, analitičara iz Heritage Foundation, koji je u svom tekstu objavljenom 4. septembra 2025. naglasio kako je pitanje Bosne i Hercegovine postalo prioritetnije za Washington nego dijalog između Srbije i Kosova. Ova izjava, iako na prvi pogled iznenađujuća, ubrzo je dobila potvrdu iz diplomatskih krugova. Tadašnji visoki zvaničnik State Departmenta, Brendan Hanrahan, bio je ključna figura koja je direktno utjecala na političke odluke u BiH, što je izazvalo značajne promjene u zakonodavstvu Republike Srpske. Ove promjene su rezultirale raznim reakcijama u regiji, posebno među političkim liderima koji su tradicionalno podržavali proameričku orijentaciju.
Poništenje Zakona u RS-u
Jedan od ključnih trenutaka koji su označili promjenu američke politike dešavao se 18. oktobra, kada je Narodna skupština Republike Srpske poništila set zakona koji su bili u suprotnosti sa ustavnim poretkom.
Ova odluka je odmah pozdravljena od strane Sjedinjenih Američkih Država, što je značilo da će Washington sada više pažnje posvetiti pozitivnim koracima vlasti u BiH.
Ovaj potez se može tumačiti kao dio šire strategije koju je Washington razvio prema regiji, uz namjeru da se izvrši pritisak na političke elite koje su do sada dominirale političkim prostorom.
Osim toga, poništavanje zakona može se vidjeti kao signal da SAD podržava reforme koje vode ka jačanju demokratskih institucija u BiH.
Nova Strategija i Političke Promjene
Analitičari su primijetili da Washington usvaja novu strategiju, koja uključuje i tihe političke dogovore, poput povlačenja Milorada Dodika s formalnih funkcija. Ovaj dogovor, iako ostaje neobjavljen u potpunosti, implicira da se američka administracija kreće ka reorganizaciji političke strukture u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, pojavili su se i drugi glasovi, poput Maxa Primorca iz „Thatcher Center for Freedom“, koji su također ukazali na potrebu za promjenom u pristupu Washingtona prema BiH.
Ova nova strategija je sveobuhvatna i obuhvata ne samo političke aspekte, već i ekonomske inicijative koje bi trebale podržati razvoj društvene infrastrukture i jačanje civilnog društva, što je ključno za dugoročnu stabilnost u regiji.
Izostavljanje Građanskog Principa
Noviji američki stavovi o saradnji sa „konstitutivnim narodima“ u BiH izostavljaju građanski princip koji je prije bio naglašavan. Ova promjena retorike može se tumačiti kao novi pristup koji omogućava Republici Srpskoj da se tretira kao ravnopravan politički entitet.
Pozitivne reakcije iz Banjaluke, uključujući i izjave Željke Cvijanović, ukazuju na to da se ovaj novi pristup doživljava kao obnova legitimiteta i snage Republike Srpske unutar šireg konteksta Bosne i Hercegovine.
Ovaj pomak može imati značajne posljedice na političku dinamiku u zemlji, jer bi mogao stimulirati daljnje procese decentralizacije i autonomije unutar entiteta, čime bi se dodatno osnažili temelji njihove političke samostalnosti.
Buducnost Američkog Uticaja
Postavlja se ključno pitanje: Da li Sjedinjene Američke Države ponovo pokušavaju posredovati u sukobu koji su smatrali da su već riješili? Sve više dokaza ukazuje na to da bi američka administracija mogla nastojati okončati eru „stabilokratije“ — koncepta koji je, umjesto stabilnosti, dovodio do stalnih političkih kriza.
Odlazak Dodika s funkcija može biti samo početak novog razdoblja u kojem će Bosna i Hercegovina biti oslobođena tereta stalne nestabilnosti i političkih blokada.
Ovaj novi pristup bi mogao otvoriti vrata za nove političke inicijative i dijalog među različitim etničkim grupama u BiH, što bi dovelo do većeg povjerenja među građanima i smanjenja tenzija.
Ovi događaji u BiH, uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, mogu otvoriti vrata za novo političko razdoblje u kojem će se težiti stvaranju stabilnijih i funkcionalnijih institucija. Ukoliko američka strategija uspije, Bosna i Hercegovina bi mogla ući u fazu u kojoj će trajna nestabilnost biti shvaćena kao neophodna cijena za funkcionalnu državnost. Ova promjena ne bi značila samo promjenu u politici, već bi mogla dovesti do promjene percepcije i unutar same BiH, a možda i šire. U tom kontekstu, važno je pratiti razvoj događaja i analizirati kako će američka politika nastaviti utjecati na budućnost BiH, kao i na stabilnost cijele regije Balkana.
