Aktuelna Politička i Sigurnosna Situacija u Bosni i Hercegovini
U analizi koju je pripremio Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), detaljno su razmotrene aktuelne političke i sigurnosne tenzije u Bosni i Hercegovini (BiH). Ova analiza posebno naglašava ulogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i njegovu secesionističku politiku koja izaziva velike brige među građanima BiH i međunarodnom zajednicom. Dodik, uz podršku nekih političkih lidera iz tzv. Trojke, nastavlja s politikom koja dodatno polarizira već ionako krhku političku situaciju u zemlji, čime se dodatno produbljuju etničke i političke podjele.
Prema IFIMES-ovoj analizi, Dodik je uspio stvoriti političke okolnosti koje omogućavaju daljnje širenje tenzija i nesigurnosti. Njegova strategija, koja uključuje negiranje državnog suvereniteta i propagiranje ideje o neovisnosti Republike Srpske, predstavlja izazov ne samo za stabilnost BiH, već i za cijelu regiju Balkana. Takve politike često nailaze na osude iz međunarodnih krugova, ali i na otpor unutar same zemlje. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su građani BiH, posebno oni iz Federacije, zabrinuti zbog potencijalnog gubitka mira i stabilnosti koje su stekli nakon rata devedesetih godina.
Geopolitički Utjecaji i Sjedinjene Američke Države
U analizi se također razmatraju strategije Sjedinjenih Američkih Država prema BiH i Balkanu. Prvi od dva ključna plana SAD-a uključuje trilateralni pristup koji predviđa ulazak Bosne i Hercegovine i Srbije u NATO i Europsku uniju. Ovaj plan izaziva nervozu kod Dodika jer mu se ne čini kao da bi imao značajnu ulogu u takvom scenariju. Iako bi ulazak BiH u euroatlantske integracije mogao donijeti stabilnost, Dodikovi secesionistički prioriteti su u oštrom sukobu s ovim ciljevima. Na primjer, Dodik se protivi bilo kakvim naporima koji bi mogli podržati jačanje državnih institucija, smatrajući ih prijetnjom njegovoj vlasti.
Drugi plan, poznat kao Non-paper plan, predlaže radikalnu reorganizaciju BiH, uključujući ukidanje entiteta i podjelu zemlje na regije. Ovaj pristup bi značajno promijenio politički pejzaž BiH, a Daytonski mirovni sporazum, koji je bio osnovni okvir za mir, izgubio bi svoju važnost. Osim toga, plan predviđa formiranje komisija za istinu i pomirenje, uz pomoć Turske, koja bi postala ključni igrač u procesu stabilizacije. Ovaj aspekt je posebno važan jer se promjenom strukture vlasti može otvoriti put ka kvalitetnijem dijalogu među narodima u BiH, ali uz niz izazova koje bi trebalo prevazići.
Turska kao Ključni Igrač
Turska se sve više pozicionira kao faktor stabilnosti na Balkanu, a njen utjecaj na Bosnu i Hercegovinu postaje sve značajniji zbog složenih odnosa s velikim silama kao što su Sjedinjene Američke Države, Rusija i Europska unija. Predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdoğan, jasno je dale do znanja da njegova zemlja neće dopustiti ponavljanje tragedija iz 1990-ih, ističući da je današnja Turska sposobnija i spremnija da djeluje u interesu mira i stabilnosti u regionu. Turska se takođe aktivno uključuje u ekonomske projekte u BiH, što dodatno učvršćuje njen položaj kao ključnog partnera.
Analitičari također naglašavaju da bi Turska mogla preuzeti ulogu zaštitnika suvereniteta BiH, čime bi se smanjio utjecaj zemalja kao što su Srbija i Hrvatska, koje su historijski bile uključene u konflikte na Balkanu. Erdoğanova kratkoročna i dugoročna strategija može imati dalekosežne posljedice za političko uređenje BiH, ali i za cijeli region. U tom smislu, važno je pratiti tursku politiku prema BiH, s obzirom na to da bi njen angažman mogao utjecati na riješavanje postojećih problema i na jačanje suvereniteta BiH.
Utjecaj Mađarske i Slovačke
U analizi se također razmatraju potencijalni utjecaji Mađarske i Slovačke na Dodika i njegovu politiku. Mađarska, pod vlašću premijera Viktora Orbána, sve više podržava Dodika u njegovim secesionističkim težnjama. Izjave zamjenika ministra vanjskih poslova Mađarske, Levente Magyara, ukazuju na aktivnu ulogu Mađarske u pitanjima Istočne Europe, što uključuje i BiH. Ova podrška Dodiku može dodatno destabilizirati situaciju u zemlji i otežati proces pomirenja među narodima. Ovakva podrška ne dolazi samo iz Mađarske, već i od drugih političkih figura koje se bore za stvaranje novog geopolitičkog poretka u regionu.
Osim toga, analitičari upozoravaju na moguće destabilizirajuće aktivnosti Slovačke, posebno pod vodstvom Roberta Fica, koji može podržati Mađarsku u njenim politikama. Ovakvi vanjski utjecaji dodatno komplikuju političku situaciju u BiH i otežavaju traženje rješenja koja bi bila u interesu svih građana. Na taj način, situacija u BiH postaje predmet borbe između različitih interesa i ideologija, što može dovesti do daljnjeg pogoršanja odnosa među etničkim grupama u zemlji.
Zaključak: Pitanje Stabilnosti i Mogućnost Sukoba
Zaključak analize IFIMES-a naglašava ozbiljnu prijetnju za politiku i sigurnost u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se trenutna situacija ne riješi na način koji je u skladu s međunarodnim normama i interesima svih naroda, postoji realna opasnost od novog sukoba na Balkanu. Takav sukob bi mogao imati katastrofalne posljedice, ne samo za BiH, već i za cijelu Europu, s mogućim posljedicama koje bi prerastale u rat europskih razmjera. Ovakav ishod bi bio izuzetno nepovoljan, s obzirom na to da bi mogao ugroziti ne samo živote ljudi, već i već postignutu stabilnost u regionu.
U ovoj situaciji, od ključne važnosti je da Sjedinjene Američke Države i Europska unija aktivno djeluju kako bi osigurale stabilnost i mir u BiH. Uloga Turske kao posrednika i saveznika u ovom procesu mogla bi biti presudna, a jedino zajedničkim naporima svih strana može se postići dugoročno rješenje koje će osigurati mir i prosperitet za sve narode u Bosni i Hercegovini. Ova saradnja može biti ključna za održavanje mira, ali i za prevazilaženje povijesnih tenzija koje su obilježile ovaj region, čime bi se stvorili uslovi za budući razvoj i integraciju BiH u euroatlantske strukture.
