Od početka sljedeće godine u Njemačkoj dolazi do promjena koje se tiču starosne dobi za odlazak u penziju. Ove izmjene će se postupno uvoditi i trajat će sve do 2031. godine, kada će redovna dob za odlazak u starosnu penziju biti povećana na 67 godina života.
Za osobe rođene 1960. godine, koje će se prve suočiti s ovim promjenama, redovna starosna penzija može se ostvariti s navršenih 66 godina i 4 mjeseca. Nakon toga, za svaku narednu generaciju, dobna granica povećavat će se za dva mjeseca po godini rođenja. To znači da će osobe rođene 1961. godine moći ostvariti pravo na penziju s 66 godina i 6 mjeseci, dok će osobe rođene 1962. godine imati pravo na penziju s 66 godina i 8 mjeseci, i tako redom.
Za osobe rođene 1964. godine i kasnije, uvodi se jedinstvena dobna granica za redovnu starosnu penziju, koja će iznositi 67 godina.
Penzija za dugoročno osigurane osobe (ranije poznata kao penzija s 63 godine) također prolazi kroz značajne promjene. Prethodna dobna granica za ovu kategoriju bila je 63 godine, ali će se postepeno povećavati na 65 godina života. Za one rođene 1961. godine, pravo na ovu penziju može se ostvariti s 64 godine i 6 mjeseci, dok će se za kasnije generacije dobna granica također povećavati za dva mjeseca godišnje, prateći sličan model kao kod redovne starosne penzije.
Od generacije rođene 1964. godine pa nadalje, dobna granica za ovu kategoriju bit će postavljena na 65 godina. Ovo se odnosi na osobe koje imaju najmanje 45 godina staža u zakonskom penzijskom osiguranju. Međutim, prerano ostvarivanje ove penzije, čak i uz odbitke, više neće biti moguće. Ovaj potez ima za cilj osigurati stabilnost penzijskog sistema i pružiti poseban tretman osobama koje su radile duži vremenski period.
Ove izmjene dolaze kao dio šire reforme penzijskog sistema u Njemačkoj, koji nastoji odgovoriti na izazove starenja populacije i sve dužeg životnog vijeka. Povećanje starosne granice ima za cilj osigurati dugoročnu održivost penzijskog fonda, ali istovremeno izaziva polemike, posebno među osobama koje se približavaju penzijskoj dobi. Za mnoge, ove promjene znače dodatne godine rada i odricanja prije nego što ostvare pravo na zasluženu penziju.
Uvođenje novih pravila naglašava važnost pravovremene pripreme za penziju, posebno za one koji se nalaze u kategorijama dugoročnih osiguranika. Prema važećim pravilima, pravo na povlaštenu penziju mogu ostvariti samo oni koji su osigurani najmanje 45 godina u zakonskom penzijskom osiguranju. Na ovaj način, zakonodavac nastoji nagraditi dugogodišnji rad i doprinos osiguravajućem sistemu.
Ove promjene svakako zahtijevaju prilagodbu radnika, poslodavaca i samih penzionih fondova. Za mnoge, novi uslovi će značiti promišljanje o planovima za penziju i procjenu vlastitih mogućnosti za ostvarivanje sigurnije budućnosti u trećoj dobi prenosi pressmediabih
