U jeku političkih previranja i institucionalnih izazova u Bosni i Hercegovini, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH nastoji demonstrirati posvećenost zakonodavnom radu i provođenju reformi. Na nedavnoj konferenciji za medije, čelni ljudi ovog doma istakli su ključne uspjehe koje su ostvarili u proteklom periodu. Iako se politička scena suočava s brojnim poteškoćama, prezentovani rezultati ukazuju na aktivnost, odlučnost i institucionalnu odgovornost.
Na konferenciji je govorio Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma, koji je izložio najvažnije korake koje je parlament poduzeo. Među najistaknutijim dostignućima posebno se izdvaja popunjavanje ključnih funkcija koje su bile blokirane više od deset godina. Naime, imenovani su:
-
Dvoje sudija Ustavnog suda BiH,
-
Generalni revizor,
-
Zamjenik generalnog revizora,
-
Članovi Nezavisnog odbora,
-
Upravni odbor Federalne televizije.
Ovi potezi, prema Miokoviću, predstavljaju dokaz da institucije ipak mogu funkcionisati čak i u, kako je rekao, “najdubljoj političkoj i ustavnoj krizi od potpisivanja Dejtonskog sporazuma”.
Kao dodatni primjer političke zrelosti i odgovornosti, Mioković je naveo zakonodavna dostignuća koja su tokom godine usvojena, a koja imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana. Tri zakona su posebno izdvojena:
-
Uvođenje neradne nedjelje, čime se omogućava veće poštivanje prava radnika i njihovo vrijeme s porodicom.
-
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, koji nosi veliku društvenu težinu i cilja ka suzbijanju jednog od gorućih problema bh. društva.
-
Izmjene Krivičnog zakona, koje su fokusirane na unapređenje zaštite ljudskih prava, posebno žena i djece.
Dopredsjedavajuća Azra Okić detaljno je pojasnila sadržaj izmjena Krivičnog zakona. Jedna od najznačajnijih novina je uvođenje rodno zasnovanog ubistva kao posebnog krivičnog djela koje će se kažnjavati s minimalno deset godina zatvora, pa sve do dugotrajnog lišenja slobode. Ove izmjene takođe uključuju:
-
Zabranu približavanja i kontaktiranja žrtve,
-
Mogućnost udaljenja počinitelja iz zajedničkog domaćinstva,
-
Ukinutu mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom za seksualne delikte nad djecom i maloljetnicima.
Naglašeno je da će se ove zakonske izmjene ponovo razmatrati 26. juna, usljed intervencija i amandmana koji su stigli iz Doma naroda. To ukazuje na aktivan zakonodavni proces, ali i na potrebu za dodatnim usaglašavanjima unutar parlamentarnog sistema.
Dopredsjedavajući Mladen Bošković osvrnuo se na političku dinamiku unutar doma. Istakao je da, iako parlamentarna većina djeluje s relativno tankom marginom, ona ipak pokazuje stabilnost i efikasnost. Tokom protekle godine održano je:
-
17 sjednica,
-
Usvojena su 52 zakona.
Ove brojke, prema Boškoviću, potvrđuju da zakonodavni organi nisu blokirani i da postoji volja za donošenje važnih odluka.
Prezentovani rezultati rada Predstavničkog doma Parlamenta FBiH govore u prilog tome da, uprkos brojnim izazovima, institucije funkcionišu i ostvaruju konkretne pomake. Imenovanja na najviše pravosudne i revizorske funkcije, zajedno s usvajanjem zakona koji štite osnovna ljudska prava i sigurnost građana, predstavljaju važan korak ka jačanju vladavine prava i društvene pravde.
Iako zakonodavni proces nije bez prepreka, spremnost da se odgovori na potrebe građana i da se unaprijedi pravni okvir u oblasti zaštite ranjivih grupa, pokazuje da postoji politička volja da se kreira društvo sigurnosti, jednakosti i odgovornosti. Budući koraci, poput daljnjeg razmatranja amandmana i usaglašavanja zakonskih rješenja, biće presudni za nastavak ove zakonodavne ofanzive.
Osim zakonodavnih postignuća, predstavnici rukovodstva su se osvrnuli i na širu društveno-političku sliku u kojoj se odvija njihov rad. Naglašeno je da djelovanje unutar Federacije BiH ne može biti izolovano od širih političkih napetosti i institucionalnih blokada koje često dolaze s viših nivoa vlasti. Uprkos tome, Predstavnički dom je, kako su kazali, uspješno očuvao kontinuitet rada i ostao funkcionalan čak i kada su neki drugi organi zapadali u zastoj. Ova činjenica, prema riječima čelnih ljudi Doma, pokazuje da je moguće ostvariti napredak ako postoji politička volja, odgovornost i jasno definisani ciljevi. Uloga zakonodavne vlasti u ovom kontekstu postaje još značajnija jer omogućava direktan uticaj na zakonski okvir koji uređuje svakodnevni život građana, bilo da se radi o radnom vremenu, porodičnoj sigurnosti ili pravnoj zaštiti žrtava nasilja.
Posebno je ukazano i na važnost inkluzivnosti i transparentnosti u zakonodavnom procesu. Rukovodstvo Predstavničkog doma izrazilo je namjeru da i u narednom periodu jača komunikaciju s građanima i civilnim društvom, kako bi se što efikasnije prepoznale potrebe zajednice. Najavljeno je i pokretanje dodatnih javnih rasprava prije usvajanja važnih zakona, naročito onih koji se tiču prava djece, žena i marginalizovanih skupina. Time se želi stvoriti prostor za konstruktivan dijalog između zakonodavne vlasti i društvenih aktera, čime se povećava legitimnost i kvalitet zakonskih rješenja. U kontekstu nedavno usvojenih mjera, rukovodstvo je posebno naglasilo potrebu za praćenjem njihove primjene u praksi, kako bi se spriječilo da zakoni ostanu samo mrtvo slovo na papiru. Time se otvara novo poglavlje u kojem parlament ne samo da donosi zakone, već i aktivno prati njihovu implementaciju i učinak u društvu.
