Politička scena u Republici Srpskoj prolazi kroz značajne potrese, a sve češće se otvaraju pitanja o sudbini trenutnog lidera Milorada Dodika i potencijalnom prijenosu vlasti unutar SNSD-a. Prema analizi novinara Slobodana Vaskovića, dešavanja u posljednjim danima ukazuju na duboku političku krizu koja bi mogla dovesti do Dodikovog povlačenja sa političke pozornice.
Vasković navodi da je Dodik, koji se decenijama predstavljao kao neupitni autoritet u entitetu RS, po prvi put napravio jasan korak unazad. Porukom „razgovarajte sa Željkom, Vladom (RS), ne morate sa mnom“, Dodik je, kako piše Vasković, poslao signal da više nije u poziciji iz koje može samostalno upravljati ključnim procesima. Ova izjava označava početak svojevrsne kapitulacije njegovog političkog projekta, koji je godinama pokušavao da redefiniše odnose unutar Bosne i Hercegovine, često kroz politiku sukobljavanja sa državnim institucijama.
Posebno simbolično u ovom kontekstu djeluje činjenica da je Željka Cvijanović iznenada izbila u prvi plan. Ona, prema autoru, nije samo zamjena u političkom govoru – već potencijalna nasljednica Dodika u stranačkoj hijerarhiji. Njen politički uspon, posebno nakon posjete Sjedinjenim Američkim Državama, dodatno je učvrstio njenu poziciju unutar SNSD-a, gdje više ne postoji dilema o tome ko bi mogao preuzeti uzde ako Dodik bude prisiljen da odstupi.
Razlozi za Dodikovo povlačenje ne leže samo u unutrašnjim političkim okolnostima, već i u sve većem vanjskom pritisku. Prema pisanju Vaskovića, čak deset država članica Evropske unije trenutno razmatra mogućnost uvođenja sankcija Republici Srpskoj, kao i samom Dodiku. Posebno je značajno što se među tim zemljama nalaze i ključne sile poput Francuske i Njemačke, čija bi koordinirana akcija mogla imati ozbiljne ekonomske i političke posljedice za entitet.
U tom kontekstu, posebno se ističe najava suspenzije međunarodnih projekata u Republici Srpskoj, što bi dodatno pogoršalo ekonomsku situaciju. RS, već suočena sa brojnim finansijskim izazovima, teško bi preživjela takvu izolaciju, zbog čega Vasković ocjenjuje da bi najrazumniji potez za Dodika bio – povlačenje iz politike.
O mogućem odlasku Dodika, osim analitičara, govore i neki međunarodni izvori. Guardian je objavio da su članovi Dodikove porodice vodili razgovore sa visokim predstavnicima sa Zapada o mogućem izlasku iz političkog života. Ako se ovi navodi pokažu tačnim, to bi moglo značiti da su unutar samog vrha SNSD-a u toku pripreme za tranziciju vlasti.
Osim političkog pritiska, Dodik se suočava i sa pravnim izazovima. Uskoro će se pred Apelacionim vijećem Suda BiH razmatrati žalba na prvostepenu presudu kojom je Dodik osuđen na jednu godinu zatvora i zabranjeno mu je vršenje bilo koje javne funkcije u narednih šest godina.
Važno je istaći da uprkos špekulacijama o mogućnosti da Dodik “izdejstvuje” povoljan ishod žalbenog procesa, analitičari smatraju da je takav ishod daleko od izvjesnog. Štaviše, čak i ako mu ova presuda bude ublažena, pred njim stoje brojni drugi procesi koji bi dodatno mogli otežati njegov politički opstanak.
Da bi se dobila jasnija slika o opsegu pritisaka na Dodika, treba obratiti pažnju i na niz mjera koje se razmatraju:
-
Ekonomske sankcije usmjerene protiv institucija RS.
-
Personalizovane sankcije protiv Dodika i njegovih bliskih saradnika.
-
Diplomatska izolacija i uskraćivanje pristupa međunarodnim institucijama.
-
Pravosudni postupci koji bi mogli rezultirati dodatnim optužnicama.
Sve ove mjere dodatno su podstakle rasprave unutar vladajuće strukture u RS-u o budućnosti Dodika i potrebi restrukturiranja političkog vrha.
U svjetlu najnovijih događanja, postaje sve izvjesnije da se politička era Milorada Dodika nalazi u svom sumraku. Njegovo povlačenje, bilo formalno ili neformalno, moglo bi označiti i početak nove političke faze u RS – faze u kojoj će Željka Cvijanović igrati ključnu ulogu. Pitanje nije više da li će se tranzicija dogoditi, već kako brzo i pod kojim okolnostima.
Ako je vjerovati analitičarima, naredni mjeseci će biti presudni – i za Dodika, i za njegovu političku ostavštinu, ali i za samu strukturu moći u Republici Srpskoj.
