U atmosferi rastućih tenzija na globalnoj političkoj sceni, američki predsjednik Donald Trump izazvao je burne reakcije izjavom da je naredio premještanje dvije nuklearne podmornice u „odgovarajuće regije“, aludirajući na moguće sigurnosne prijetnje koje dolaze iz pravca Rusije. Ova izjava uslijedila je kao odgovor na, kako je rekao, izuzetno provokativne poruke koje je uputio bivši ruski predsjednik, danas zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, Dmitrij Medvedev.
Trump je poruku podijelio putem svoje društvene mreže TruthSocial, napominjući da ne zna da li će prijetnje Medvedeva ostati na nivou retorike, ali da je nužno djelovati preventivno. “Riječi su važne. Nekada mogu voditi do posljedica koje niko ne želi,” dodao je, šaljući poruku upozorenja i ozbiljnosti situacije.
U svom saopštenju Trump nije iznio detalje:
-
gdje se tačno podmornice šalju,
-
da li su u pitanju nuklearne podmornice s bojevim glavama ili one pogonjene nuklearnom energijom,
-
niti je precizirao tačne izjave Medvedeva na koje reaguje.
Odgovor iz Rusije nije se dugo čekao. Viktor Vodolacki, zamjenik predsjednika Odbora ruske Dume za odnose sa Zajednicom nezavisnih država i sunarodnjacima, pokušao je umanjiti značaj Trumpove odluke. Izjavio je da u svjetskim morima Rusija raspolaže većim brojem nuklearnih podmornica nego SAD te da posjeduje najjače strateško oružje. Takođe je poručio da Rusija nema razloga za uzvratne poteze, jer savršeno razumiju kako Trump funkcioniše – “on mijenja mišljenje na dnevnoj bazi.”
Ovaj incident dolazi u trenutku kada se situacija na terenu u Ukrajini dodatno komplikuje. Tokom jula, ruske snage su sprovele rekordan broj napada dronovima, više nego bilo kojeg mjeseca od početka invazije 2022. godine. Uprkos tome, Trump je do sada izbjegavao konkretne prijetnje – ovaj potez predstavlja svojevrsni zaokret u pristupu.
Pored Ukrajine, u čitavu priču umiješana je i Indija. U danima prije ove izjave o podmornicama, Trump je objavio planove za uvođenje 25% carina na indijski izvoz, optužujući tu zemlju za:
-
previsoke postojeće carinske stope,
-
bliske ekonomske veze s Rusijom,
-
kupovinu ruske nafte i vojne opreme.
Dosadašnja carinska stopa na indijske proizvode bila je 10%, a Trump je poručio da “Indija ima najnapornije trgovinske barijere koje nisu vezane za novac, gore od bilo koje druge zemlje.” Dodatno je pojasnio da je SAD imao vrlo skromnu trgovinsku razmjenu s Indijom, i da ga osobno ne zanima njihov odnos s Moskvom.
Nizom objava Trump je direktno napao Medvedeva, nazvavši ga “propalim bivšim predsjednikom koji se ponaša kao da još uvijek vlada”. Dodao je da Medvedev ulazi na vrlo opasan teren, što je jasan signal da je američka administracija spremna na čvrst odgovor ako se retorika iz Moskve ne smiri.
Na jednoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući, Trump je iznio i dodatnu tvrdnju koja je iznenadila prisutne: “Shvatio sam da Indija više neće kupovati naftu iz Rusije. To sam čuo, ne znam da li je to tačno.” Ova izjava, data bez konkretnih izvora, dodala je još neizvjesnosti u već napetu situaciju.
Govoreći ponovo o Medvedevu, Trump je rekao: “Medvedev spominje nuklearnu energiju. Kada to postane tema, morate biti spremni. Mi jesmo spremni.” Ta rečenica u sebi nosi jasan signal odlučnosti, ali i rizik pogoršanja ionako složenih odnosa.
U ovom trenutku, nekoliko ključnih pitanja ostaje bez odgovora:
-
Da li će Trumpove vojne prijetnje biti popraćene konkretnim diplomatskim inicijativama?
-
Kako će Rusija odgovoriti ako američke podmornice zaista stignu blizu njenih teritorijalnih voda?
-
Hoće li se Indija jasno distancirati od Rusije, ili će pokušati balansirati između Istoka i Zapada?
-
Da li je sve ovo dio Trumpove unutrašnje predizborne strategije, s ciljem da se prikaže kao odlučan lider?
Ono što je sigurno jeste da potezi velikih sila nikada ne prolaze bez posljedica, posebno kada su upletene teme kao što su nuklearna energija, strateško oružje i globalna sigurnost. Trump je ovom izjavom nagovijestio moguće novo poglavlje u međunarodnim odnosima, čije posljedice tek treba da se sagledaju.
Bez obzira da li je u pitanju ozbiljna vojna priprema ili samo politički pritisak, svijet je ponovo suočen sa starim pitanjem: ko kontroliše situaciju kada lideri velikih sila koriste prijetnje kao sredstvo diplomatije?
