U političkom životu Bosne i Hercegovine trenutni izazovi postavljaju pred lidere stranka značajan zadatak. Krajem juna i početkom jula, u Mostaru će se održati ključni sastanak političkih lidera, na kojem bi trebali razgovarati o najvažnijim pitanjima za funkcionalnost države. Glavni ciljevi ovog sastanka bit će deblokada rada državnih institucija i postizanje dogovora u vezi s državnim budžetom. Međutim, osim financijskih pitanja, na dnevnom redu bit će i zakoni koje je Evropska komisija postavila kao prioritet u okviru procesa proširenja EU.
U pripremama za ovaj sastanak, analitičari poput Milan Sitarskog upozoravaju da je postizanje dogovora u vezi s budžetom ključna stvar za stabilnost BiH. On se nada da će politička situacija ući u mirniju fazu, gdje će dominirati racionalnost, i dodaje da bi usvajanje budžeta za 2024. godinu moglo biti ključno za politiku stabilnosti. Sitarski, koji je poznat po svojim vezama s HDZ-om, napominje da je trenutna situacija neprihvatljiva i da bi dogovor o proračunu trebao biti prioritet.
S druge strane, novinar Zoran Krešić, blizak HDZ-u, ističe da je najveći izazov upravo raspodjela sredstava koja su trenutno zamrznuta zbog nejasnih koeficijenata raspodjele. Prema njegovim riječima, bez postizanja dogovora u vezi s raspodjelom tih sredstava, predstavnici Republike Srpske neće podržati proračun, što bi moglo ugroziti financijske planove države, a time i pristup sredstvima iz Plana rasta koji dolaze od strane Europske komisije.
Iako su na dnevnom redu važna financijska pitanja, tema o kojoj politički lideri također moraju donijeti odluku su europski zakoni, na čijoj implementaciji inzistira Evropska komisija. Međutim, u kontekstu tih zakona pojavljuje se potencijalna prijetnja u obliku visokog predstavnika Christiana Schmidta. Postoji mogućnost da Schmidt nametne financiranje Ustavnog suda i VSTV-a (Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća), što bi moglo dovesti do urušavanja dogovora koji su dosad postignuti. Ovaj potez bi mogao izazvati velike političke turbulencije i destabilizirati dosadašnji dogovor između stranačkih lidera.
Kako se politički sukobi približavaju predizbornoj kampanji, ne iznenađuje činjenica da će tema Izbornog zakona, Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o sudovima ponovo biti u fokusu. Politički lideri su, prema svim naznakama, neskloni kompromisima u tim pitanjima, jer svatko želi dobiti što bolju poziciju unutar svojih biračkih tijela prije lokalnih izbora koji će se održati u oktobru. “Početak oktobra svi će iskoristiti kako bi se kvalitetno pozicionirali,” zaključuje Sitarski, implicirajući da će političke stranke pojačati svoje nastupe prema svojim biračima.
Osim problema u vezi s državnim budžetom, postoji i dugoročno pitanje u vezi s izborom novog direktora FUP-a (Federalna uprava policije). Ova tema izaziva stalne političke prijepore, osobito unutar HDZ-a, koji već godinama inzistira na tome da dobiju čelnu poziciju u ovoj važnoj instituciji. Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH postavlja jasna pravila koja onemogućuju da ministar i direktor dolaze iz istog naroda, ali zbog nedostatka Nezavisnog odbora, FUP je ostao bez odgovarajuće parlamentarne kontrole. U ovom kontekstu, pitanje imenovanja novog direktora FUP-a postaje ozbiljan politički izazov za sve strane.
Pored toga, bitna tema ostaje i Izborni zakon. Već su se pojavile informacije da bi se mogla postići nova politička saglasnost u vezi s izmjenama ovog zakona, o kojem se dugo razgovaralo. Iako nije jasno hoće li se svi akteri složiti oko predloženih izmjena, prema informacijama koje je iznijela Slobodna Bosna, postoji nagovještaj da će dogovor između Dragana Čovića i lidera Trojke o Izbornom zakonu biti objavljen nakon lokalnih izbora.
Na kraju, politička scena u BiH suočava se s nizom izazova koji uključuju političke, zakonodavne i financijske prijepore. Od ključne je važnosti za političke lidere da postignu dogovor oko najvažnijih pitanja, jer svaka daljnja blokada ili nedostatak dogovora može dovesti do političke destabilizacije. Pred nama su mjeseci u kojima će se politički procesi, posebno uoči lokalnih izbora, značajno ubrzati, a svi politički akteri će pokušati ostvariti što bolju poziciju za svoje stranke i vlastite političke interese.
