Monstruozni zločin u Srbiji: Đorđe Veličković i slučaj Samre Huskaranić
U nedavnom incidentu koji je potresao javnost, Đorđe Veličković, bivši pripadnik Užičkog korpusa, optužen je za zlostavljanje i silovanje 22-godišnje Samre Huskaranić. Ova tragična priča ponovno je osvježila uspomene na ratne zločine koji su se dogodili tokom sukoba u Bosni i Hercegovini devedesetih godina prošlog stoljeća. Samra je, prema navodima medija, oteta 1995. godine iz Srebrenice i više od 25 godina provela kao zarobljenik u podrumu Veličkovića, gdje je bila izložena nehumanim uslovima i brutalnom tretmanu.
Đorđe je navodno prvo držao Samru zatočenu u jednom selu u podnožju Kopaonika, ali je nakon smrti svoje supruge odlučio prebaciti je u svoj podrum u Aleksincu. Ovdje je, prema izvorima, Samra bila izložena strašnim uslovima života, a njeno zdravlje je bilo ozbiljno ugroženo. Prilikom njenog oslobađanja, izvještaji su ukazivali na to da je pronađena neuhranjena, zapuštena i sa vidljivim povredama, što ukazuje na dugotrajno zlostavljanje i torture kojima je bila izložena. Ova situacija je izazvala val osuda i šok među građanima Srbije i širom regiona, podsjećajući na to koliko su zločini protiv ljudskosti često ostajali bez odgovarajuće kazne.
Ugrožena sigurnost žrtava i zataškavanje zločina
Osim što je Samra bila žrtva brutalnog zlostavljanja, ovaj slučaj otvorio je pitanje o sigurnosti žrtava ratnih zločina općenito. U mnogim slučajevima, zločini poput ovog se često prikrivaju ili zataškavaju, a institucije ne reagiraju na adekvatan način. Kako izvještava Politika, policija u Srbiji je tokom 2020.
godine izvršila oko 2000 pretresa, ali je veoma mala verovatnoća da će se svi zločini, posebno oni prema ženama, prokazati i kazniti. Ova statistika ukazuje na ozbiljan problem u sistemu pravde, gdje žrtve često ostaju bez zaštite ili pravde.
Izvještaji medija su također pokazali da su zločini koje su počinili pripadnici Užičkog korpusa često ostajali u sjeni. U slučaju Đorđa Veličkovića, prilikom pretrage njegovog doma pronađeno je 17 bombi, 2 puškomitraljeza, 1 zolja i prenosivi minobacač s punjenjima.
Ove informacije dodatno ukazuju na potencijalnu opasnost koju su predstavljali pojedinci povezani s ratnim zločinima, a koji su i dalje na slobodi. Činjenica da se ovakvi zločini često ne procesuiraju može imati dugoročne posledice, kako za žrtve, tako i za društvo u celini.
Reakcije javnosti i institucija
Reakcija javnosti na ovaj slučaj je bila naglašena, posebno među organizacijama koje se bore za prava žena i žrtava rata. Mnogi aktivisti i nevladine organizacije zatražili su od države da se hitno pokrene istraga i osigura pravda za Samru.
Ovaj slučaj je također izazvao zabrinutost o tome kako se postavlja pitanje pravde nakon rata i kako se društvo nosi s naslijeđem nasilja. B92 je izvijestio o mnogim slučajevima koji su ostali neriješeni, što dodatno potkrepljuje argumente o sistemskoj nepravdi.
Vlasti su se suočile s pritiskom kako bi se osiguralo da se ovakvi zločini ne zaborave i da se odgovorni privedu pravdi.
Uprkos pritisku javnosti, MUP Srbije je demantovao sve optužbe vezane za Đorđa Veličkovića, tvrdeći da se takav slučaj nije dogodio. Ova izjava je izazvala dodatne kontroverze i sumnje u transparentnost institucija koje bi trebale osigurati zaštitu žrtvama i odgovornost zlostavljačima.
Naravno, pitanje koje se nameće je: kako društvo može osigurati pravdu kada institucije same negiraju postojanje zločina? Ova dilema ostavlja mnoge građane zabrinutim zbog sposobnosti sistema da štiti one koji su već pretrpjeli strašne traume.
Uticaj na društvo i budućnost žrtava
Ovaj slučaj nije samo priča o pojedinačnom zločinu, već i odraz šireg problema u društvu. Mnoge žrtve rata, poput Samre, i dalje se bore sa posljedicama traumatizacije, dok institucije često ostaju nijeme.
U ovom kontekstu, važno je otvoriti prostor za dijalog o pravdi, rehabilitaciji i podršci žrtvama, kako bi se izgradila bolja budućnost. Nažalost, i dalje se često susrećemo sa predrasudama i stigmatizacijom žrtava, što dodatno otežava njihov put ka oporavku.
Za žrtve kao što je Samra, potrebna je sveobuhvatna podrška društva, uključujući medicinsku, psihološku, pravnu i socijalnu pomoć. Uloga nevladinih organizacija i aktivista je od suštinske važnosti u pružanju ove podrške, ali i u podizanju svijesti o važnosti borbe protiv nasilja.
Kroz edukaciju i podršku, možemo raditi na razbijanju tabua i stvaranju sigurnijeg okruženja za sve žrtve.
Pitanje kako se suočiti s prošlošću i obezbijediti pravdu za žrtve ostaje ključno za budućnost društva. Razumijevanje i priznavanje bola i patnje žrtava, kao i aktivno djelovanje protiv nepravde, ključni su za izgradnju povjerenja u institucije i jačanje vladavine prava.
Samo zajedničkim naporima možemo osigurati da ovakvi zločini ne ostanu neprocesuirani i da se žrtvama pruži pravda koju zaslužuju.
