Usvajanje izvještaja Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine za 2023. i 2024. godinu predstavlja važan trenutak za zemlju na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. S obzirom na to da se radi o prvom takvom izvještaju nakon što je EU odobrila otvaranje pristupnih pregovora, analiza stanja je dobila dodatnu političku težinu i pažnju evropskih parlamentaraca.
U dokumentu se jasno naznačava da je evropska perspektiva Bosne i Hercegovine i dalje moguća, ali pod određenim uvjetima. Na prvom mjestu stoji potreba za provođenjem širokog spektra reformi, koje uključuju:
-
Reorganizaciju pravosuđa
-
Reforme izbornog zakonodavstva
-
Borbu protiv korupcije
-
Suzbijanje organizovanog kriminala
-
Jačanje procesa pomirenja i priznanje ratnih zločina
Međutim, izvještaj ne zaobilazi ni ozbiljna upozorenja. Jedna od centralnih poruka odnosi se na kontinuirane napade na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, poseban naglasak je stavljen na ponašanje Milorada Dodika i njegovih političkih saveznika. Njima se, prema dokumentu, direktno pripisuje odgovornost za secesionističke aktivnosti koje podrivaju temeljne institucije države.
U izvještaju se traži da se:
-
Prepoznaju i sankcionišu svi oblici secesionističke retorike i djelovanja.
-
Osnaže kapaciteti državnih institucija kako bi se mogle suprotstaviti napadima na svoj integritet.
-
Pošalje jasna poruka da se politička destabilizacija neće tolerisati.
Pored unutrašnjih izazova, dokument se osvrće i na međunarodni kontekst, ističući da je Bosna i Hercegovina postala poligon za strane političke utjecaje, pri čemu se posebno naglašava ruski utjecaj. Takva pozicija zemlje, smještene na geostrateškom raskršću između Istoka i Zapada, dodatno komplikuje njeno približavanje EU i stvara prostor za konflikte unutar političkog sistema.
U debati koja je prethodila glasanju o izvještaju, do izražaja je došla duboka podijeljenost među zastupnicima Evropskog parlamenta.
S jedne strane, većinu su činili:
-
Zastupnici iz redova vladajućih koalicija
-
Oni koji podržavaju jasan evropski put BiH
-
Zagovornici implementacije 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije
Oni su pozitivno ocijenili napredak ostvaren kroz Reformsku agendu, smatrajući da je velik dio posla već obavljen, te su pozvali institucije BiH da završe preostale zadatke. Takođe su:
-
Kritizirali utjecaj Rusije i Kine
-
Zatražili odlučniji odgovor EU na destabilizacijske aktivnosti
-
Ukazali na problem uloge Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, i njegov potencijalni doprinos narušavanju suživota u BiH
S druge strane, krajnja desnica u EP imala je drugačiji pogled. Njihove poruke su:
-
Fokusirane na utjecaje Turske, Katara i Saudijske Arabije unutar BiH
-
Tvrdile da je zemlja pod kontrolom mafijaških struktura
-
Nastojale relativizirati europsku podršku proširenju prema Balkanu
Zanimljiv dio debate bio je i podsjećanje na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici. Mnogi zastupnici su istakli da bez jasnog priznanja počinjenih zločina i iskrenog suočavanja s prošlošću, nema stvarnog napretka ka EU.
Time se jasno pokazalo da Evropa očekuje od BiH ne samo tehničke reforme, već i dubinsku političku transformaciju i moralnu zrelost u odnosu prema sopstvenoj historiji.
Značajno je i to da je dokument usvojen sa 495 glasova “za”, što pokazuje široku podršku većine evropskih parlamentaraca za integraciju BiH, ali pod strogim uvjetima.
Zaključno, izvještaj Europske komisije ne ostavlja prostora za dvojbe – budućnost BiH može biti evropska, ali isključivo ako zemlja pokaže odlučnost da se uhvati u koštac s korupcijom, kriminalom i političkom destabilizacijom. Dodikov secesionizam, kao i miješanje vanjskih sila, označeni su kao glavne prepreke tom cilju. Ujedno, izričito se zahtijeva politička hrabrost unutar BiH kako bi se konačno prekinuo ciklus destabilizacije i otpočelo novo poglavlje u skladu s evropskim vrijednostima.
U samom izvještaju jasno se daje do znanja da su institucije Evropske unije spremne pružiti punu podršku Bosni i Hercegovini, ali samo ako domaći lideri pokažu volju za iskrenim i konkretnim reformama. To uključuje ne samo zakonske i ustavne promjene, već i promjenu političke kulture koja trenutno preovladava u zemlji. Naglašava se da je ključ uspjeha u prevazilaženju etnonacionalnih podjela, koje već decenijama drže zemlju u političkom zastoju. EU očekuje funkcionalnu državu u kojoj svi nivoi vlasti sarađuju, a ne jedni drugima podmeću, kao što je slučaj danas. U tom smislu, posebna odgovornost se stavlja na liderstvo na svim nivoima, uz poruku da neće biti moguće graditi evropsku budućnost dok se paralelno vrši rušenje države iznutra.
Pored upozorenja i kritika, izvještaj nudi i jasan pravac djelovanja. Predlažu se konkretne mjere za borbu protiv korupcije, uključujući osnivanje nezavisnog tijela za nadzor imovine javnih dužnosnika, te bolja kontrola finansiranja političkih stranaka. Takođe se traži efikasnije procesuiranje slučajeva organizovanog kriminala, naročito onih koji uključuju visoke političke funkcionere. Što se tiče izbornog sistema, EU traži veću transparentnost, jednakost u pristupu medijima i reforme koje bi omogućile fer i slobodne izbore. U izvještaju se dodatno insistira na zaštiti ljudskih prava, uključujući prava manjina, slobodu medija i sprječavanje govora mržnje, što se vidi kao osnov za demokratizaciju i stabilnost u dugoročnom smislu. Sve ove preporuke imaju za cilj stvaranje države koja ne zavisi od međunarodne pomoći, već se oslanja na vladavinu prava i funkcionalne institucije.
