Odluka Ustavnog suda i ustavna kriza u Republici Srpskoj
U recentnoj odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, došlo je do značajnog prevrata u političkom pejzažu Republike Srpske. Ova odluka, koja je donijeta tokom 166. plenarne sjednice, ističe da je Vlada Republike Srpske, predvođena Savom Minićem, izabrana 2. septembra 2025. godine, bila neustavna. Ovaj pravni epilog dolazi u trenutku kada se u zemlji već duže vremena vode rasprave o vladavini prava i ustavnosti pojedinih političkih odluka. Očekivanja od vlasti da djeluju u skladu s Ustavom su ključna za osiguravanje demokratskih vrijednosti i stabilnosti u društvu.
U obrazloženju odluke, Ustavni sud je podvukao da postoji ustavni spor oko toga da li je Milorad Dodik, tadašnji predsjednik Republike Srpske, imao legalni mandat da predloži članove Vlade. Ova situacija je postavila na test osnovne principe vladavine prava, jer se postavlja pitanje legitimnosti vlasti koja je preuzela odgovornost za vođenje entiteta u trenutku kada je premijer izgubio svoj mandat. Istražujući ovu situaciju, sud je naglasio da je očuvanje demokratskih vrijednosti od suštinske važnosti, te da se svaki odlazak od ustavnih normi mora tretirati kao ozbiljna prijetnja stabilnosti i razvoju Republike Srpske.
U kontekstu ove odluke, Ustavni sud je naglasio da su sve odluke donesene unutar perioda od 2. septembra 2025. do 18. januara 2026. godine bile u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine, posebno člankom I/2 i III/3.b). Ove odredbe se odnose na osiguranje da svi izabrani zvaničnici djeluju u okviru svojih ustavnih ovlaštenja. S obzirom na to da je Dodikov mandat prestao 12. juna 2025. godine, dana kada je donesena pravomoćna presuda Suda BiH, sve odluke koje su proizašle iz njegovih akcija nakon tog datuma postaju upitne. Ova pravna nejasnoća dodatno komplikuje situaciju i otvara mogućnosti za pravne izazove i daljnje ustavne krize.
Jedan od ključnih trenutaka u ovom procesu bio je zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je 9. septembra 2025. godine podnijela grupa parlamentaraca iz Parlamentarne skupštine BiH. Ovaj zahtjev je usledio dan nakon što je odluka o izboru nove Vlade RS objavljena u Službenom glasniku. Ovaj potez političara dodatno je naglasio hitnost situacije i zabrinutost zbog potencijalnih posljedica koje bi nezakonita vlada mogla imati na društveno-političku stabilnost u regionu. Parlamentarci su naglasili da je potrebno hitno rješavanje ovog pitanja kako bi se spriječilo dodatno pogoršanje političke situacije u zemlji.
Prema informacijama iz Ustavnog suda, ova situacija dodatno se komplicira potezima Narodne skupštine RS, koja je nedavno ponovno izabrala novu Vladu na čelu sa Savom Minićem. Ova akcija je shvaćena kao pokušaj da se preduhitri odluka Ustavnog suda, a mnogi su je protumačili kao pravno i političko gubljenje vremena. Ovaj potez dodatno je izazvao sumnju u legalnost odluka koje su donesene na nivou entitetske vlade, posebno u kontekstu toga da je predsjedavajuća, Ana Trišić Babić, kao vršiteljica dužnosti, navodno djelovala u suprotnosti s odredbama Ustava RS. Ovakvo ponašanje vlasti može imati dugoročne posljedice na povjerenje građana u legalnost institucija.
U svojoj odluci, Ustavni sud je istakao da je potrebna jasna procedura i pravni okvir koji će omogućiti stabilnost i kontinuitet vlasti u Republici Srpskoj. Ova kriza ukazuje na potrebu za dubokom reformom političkog sistema, kako bi se osiguralo da svi izabrani zvaničnici djeluju u skladu sa zakonom i da se izbjegnu potencijalni sukobi interesa ili zloupotrebe vlasti. U tom smislu, važno je da se politički akteri u RS okrenu dijalogu i pronalasku zajedničkih rješenja koja će omogućiti stabilnost i napredak. Takvi dijalozi su ključni za izgradnju povjerenja među različitim političkim grupama i osiguranje stabilnosti u regionu.
Ova situacija ne samo da izaziva zabrinutost među građanima, već i među međunarodnim posmatračima, koji prate razvoj događaja u BiH s posebnim fokusom na Republiku Srpsku. Naime, politička nestabilnost i ustavne krize mogu imati dalekosežne posljedice na cijelu zemlju, uključujući ekonomske, socijalne i sigurnosne aspekte. Organizacije kao što su Evropska unija i OEBS prate situaciju sa posebnim interesovanjem, s obzirom na to da bi destabilizacija jednog entiteta mogla izazvati domino efekat na cijelu BiH. Stoga je od suštinske važnosti da se svi uključeni u ovaj proces angažuju na pronalaženju rješenja koja će omogućiti povratak vladavini prava i implementaciji demokratskih principa.
U osvrtu na ove događaje, važno je istaći da je reforma političkog sistema neophodna kako bi se osiguralo da se ovakve krize ne ponavljaju u budućnosti. Ovaj trenutak predstavlja priliku za političke lidere da preispitaju svoje strategije i prioritete u okviru vladavine.
Potrebno je fokusirati se na izgradnju institucija koje funkcionišu neovisno i efikasno, te na jačanje povjerenja građana u vlast. Samo tako može doći do stabilizacije situacije u Republici Srpskoj i cijeloj Bosni i Hercegovini.
