Svake godine u proljeće dolazi do promjene računanja vremena, što znači da se kazaljke na satu pomjeraju unaprijed za jedan sat. U 2025. godini, ova promjena će se dogoditi u nedjelju, 30. marta, kada će se satovi u 02:00 pomaknuti na 03:00. Ova praksa omogućava bolje iskorištavanje dnevne svjetlosti tokom toplijih mjeseci, ali istovremeno može utjecati na ljudski bioritam i navike spavanja.
Iako mnogi danas ljetno računanje vremena uzimaju zdravo za gotovo, njegovu primjenu je prvi predložio George Vernon Hudson, entomolog iz Novog Zelanda. On je krajem 19. stoljeća, na temelju vlastitih istraživanja o ljudskoj prilagodbi različitim uvjetima života, došao do zaključka da je čovjeku prirodnije živjeti i raditi danju nego noću. Smatrao je da bi pomicanje kazaljki unaprijed moglo pomoći ljudima da bolje iskoriste prirodnu svjetlost i da bi to moglo donijeti niz ekonomskih i društvenih koristi.
Iz tog razloga, 1895. godine Hudson je predložio da se satovi tokom ljeta pomaknu čak dva sata unaprijed, kako bi se što bolje iskoristili svjetliji sati dana. Iako njegova ideja u početku nije naišla na veliko odobravanje, kasnije su je prepoznale i usvojile mnoge zemlje svijeta.
Prva zvanična primjena ljetnog računanja vremena dogodila se tokom Prvog svjetskog rata. Njemačka je 1916. godine prva uvela ovu praksu kako bi smanjila potrošnju goriva i struje, te na taj način sačuvala resurse potrebne za ratne napore. Vrlo brzo su ih slijedile i druge zemlje, poput Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koje su shvatile da pomjeranje kazaljki može donijeti ekonomsku korist i poboljšati efikasnost rada.
Ljetno računanje vremena danas je široko rasprostranjeno, a u mnogim zemljama poznato je i kao proljetno računanje vremena. Uglavnom ga koriste države u Evropi, Sjevernoj Americi i dijelovima Azije, dok su ga pojedine zemlje, poput Rusije, Islanda i Bjelorusije, potpuno ukinule i odlučile zadržati jedno stalno računanje vremena tokom cijele godine.
Ova praksa ima i svoje prednosti i nedostatke:
Prednosti ljetnog računanja vremena:
- Bolje iskorištavanje prirodne dnevne svjetlosti, što može smanjiti potrošnju električne energije.
- Veći broj sati dnevne svjetlosti može pozitivno utjecati na raspoloženje i mentalno zdravlje ljudi.
- Više vremena za aktivnosti na otvorenom nakon radnog dana.
Nedostaci ljetnog računanja vremena:
- Nagla promjena vremena može utjecati na biološki ritam i izazvati nesanicu, umor i smanjenje koncentracije.
- Postoje istraživanja koja pokazuju da su prvih dana nakon promjene vremena povećane stope saobraćajnih nesreća i srčanih udara.
- Neke studije dovode u pitanje stvarne energetske uštede, tvrdeći da se smanjenje potrošnje struje nadoknađuje povećanom upotrebom klimatizacijskih uređaja.
Danas se često postavlja pitanje da li bi ljetno računanje vremena trebalo zauvijek ukinuti. Evropska unija je 2019. godine glasala za ukidanje sezonskog pomicanja sata, ali još uvijek nije donijela konačnu odluku kada će se ta promjena provesti u svim državama članicama.
Bez obzira na rasprave i podijeljena mišljenja, činjenica je da se većina svijeta i dalje pridržava ove prakse, a u 2025. godini kazaljke će ponovo biti pomaknute 30. marta. Dakle, ne zaboravite na ovu promjenu – s početkom proljeća dolazi i jedan sat manje sna, ali i duži, svjetliji dani koji nas podsjećaju da ljeto nije daleko! 😊 prenosi pressmediabih
