General Carsten Breuer, glavni inspektor njemačke odbrane, nedavno je iznio ozbiljno upozorenje o mogućem napadu Rusije na članice NATO saveza u narednih nekoliko godina. On je za BBC istaknuo da Rusija trenutno proizvodi stotine tenkova godišnje, a veliki broj tih oklopnih vozila mogao bi se upotrijebiti u vojnoj operaciji protiv baltičkih država koje su članice NATO-a već do 2029. godine, pa čak i ranije. Ova izjava dolazi u kontekstu rastuće napetosti između Rusije i zapadnih saveznika, te dodatno pojačava zabrinutost oko sigurnosne situacije u Evropi.
General Breuer je posebno naglasio da NATO mora ostati jedinstven u pristupu sukobu u Ukrajini, bez obzira na postojeće razlike u stavovima među zemljama poput Mađarske i Slovačke. Ove razlike, prema njemu, ne smiju utjecati na zajedničku strategiju i stav o ruskoj prijetnji. Njegove izjave uslijedile su na marginama Shangri-La dijaloga u Singapuru, važnog samita posvećenog pitanjima odbrane, što naglašava međunarodni značaj ovih tema. Samit NATO-a u Hagu, koji se očekuje uskoro, također će biti prilika za razgovore o vojnim budžetima i strateškim pitanjima, s obzirom na rastuću potrebu za jačanjem odbrambenih kapaciteta.
General je iznio i detaljne podatke o ruskim vojnim kapacitetima, koji jasno pokazuju ogroman rast u vojnoj proizvodnji. Prema njegovim riječima, Rusija godišnje proizvede oko 1.500 glavnih borbenih tenkova, što je brojka koja uveliko nadmašuje ono što je bilo uobičajeno u prethodnim decenijama. Iako svi tenkovi nisu odmah upućeni u sukob u Ukrajini, značajan dio ide u rezerve i u nove vojne jedinice, koje su prvenstveno orijentisane prema Zapadu. Pored tenkova, Rusija je tokom 2024. godine proizvela čak četiri miliona metaka artiljerijske municije kalibra 152 mm, a ni ovi resursi nisu u potpunosti korišteni u ukrajinskom ratu.
Breuer je posebno istaknuo postojanje jasne namjere i priprema za mogući budući napad na baltičke zemlje, koje su članice NATO saveza. Mnogi stručnjaci i zvaničnici strahuju da bi takav napad mogao aktivirati član 5 NATO sporazuma, prema kojem se svaki oružani napad na jednu članicu smatra napadom na cijeli savez. To bi moglo imati katastrofalne posljedice i potencijalno dovesti do sukoba između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, koje su ključna članica saveza.
General je kao posebno ranjivo područje izdvojio Suwalski jaz, teritoriju koja graniči s Litvanijom, Poljskom, Rusijom i Bjelorusijom. Ovo područje smatra se kritičnim zbog svoje geografske pozicije i blizine ruskih snaga. Breuer je opisao da baltičke države osjećaju prijetnju mnogo intenzivnije nego neke druge evropske zemlje, koristeći analogiju kako oni vide “plamen i osjećaju toplinu”, dok druge države poput Njemačke vide samo “malo dima na horizontu”. Ova razlika u percepciji dodatno otežava usklađivanje odbrambenih strategija na evropskom nivou.
Uz to, general je upozorio na nove oblike ruske agresije koji se ne ogledaju samo u konvencionalnom ratovanju, već i u hibridnim aktivnostima. Među njima su nedavni napadi na podmorske komunikacijske kablove u Baltičkom moru, sajber napadi na infrastrukturu poput javnog prevoza, kao i upotreba neidentifikovanih bespilotnih letjelica nad ključnim njemačkim elektranama i drugim objektima. Ove akcije pokazuju kako Rusija testira i traži načine da probije odbrambene linije NATO-a bez direktnog otvorenog sukoba.
Na kraju, general Breuer je naglasio da će članice NATO saveza morati značajno ojačati svoje vojne kapacitete. Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti godine u jačanje evropske vojno-industrijske baze kako bi se povećao kapacitet proizvodnje oružja do nivoa koji može parirati ruskoj vojnoj proizvodnji. Ova potreba za ubrzanim jačanjem odbrane je neophodna kako bi se osigurala bezbjednost i stabilnost u regionu, a istovremeno odvratila potencijalna agresija.
Ukratko, general Breuer šalje jasnu i neupitnu poruku:
-
Rusija aktivno jača svoje vojne snage i priprema se za moguće vojne operacije protiv članica NATO-a, naročito baltičkih država.
-
NATO mora ostati koherentan i jedinstven u svojim stavovima i djelovanju uprkos unutrašnjim razlikama.
-
Postoje značajne razlike u percepciji prijetnje među evropskim zemljama, što otežava zajedničku odbrambenu strategiju.
-
Rusija koristi i hibridne metode ratovanja, uključujući sajber napade i sabotažu kritične infrastrukture.
-
Članice NATO-a trebaju ubrzati razvoj svojih vojnih kapaciteta i proizvodnje oružja kako bi se efikasno suprotstavile rastućoj prijetnji.
Ova upozorenja podsjećaju koliko je važno ne samo pratiti promjene u vojnoj dinamici, nego i aktivno ulagati u sigurnosne mjere koje će omogućiti očuvanje mira i stabilnosti u Evropi. Budućnost sigurnosti NATO saveza i evropskog kontinenta zavisi od spremnosti na prilagođavanje i odgovor na nove izazove koje donosi savremeni svijet.
