Maratonska sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH: Ključne odluke i reforme
Na nedavno održanoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja je trajala od ranih jutarnjih sati do kasno u noć, donijete su brojne odluke od iznimne važnosti za politički, pravni i ekonomski okvir u ovoj regiji. Ova sjednica, koja je po redu 19. u aktuelnom sazivu, jasno je pokazala kompleksnost i dinamičnost procesa donošenja odluka unutar zakonodavne vlasti, a mnoge od tih odluka će imati dugoročne posljedice za građane Federacije BiH.
Imenovanje novog Upravnog odbora RTV Federacije BiH
Jedna od najvažnijih tačaka dnevnog reda bila je imenovanje članova Upravnog odbora Radio-televizije Federacije BiH. Ovim činom, zakonodavci su koji su imenovali četiri člana Upravnog odbora, uz poštivanje etničkog balansa, što je ključan aspekt u ovoj instituciji. Zoran Krešić, predstavnik hrvatskog naroda, dobio je jednogodišnji mandat, dok je Adnan Huskić, predstavnik ostalih naroda, imenovan na dvogodišnji mandat. Daniela Gogić, iz reda srpskog naroda, dobila je trogodišnji mandat, a najznačajniji mandat, onaj od četiri godine, pripao je Medini Mujić iz reda bošnjačkog naroda. Izbor Gogić za predsjednicu Upravnog odbora naglašava poziciju žena u upravljačkim strukturama, što je od vitalnog značaja za unapređenje ravnopravnosti spolova u javnim institucijama. Ovaj korak se može smatrati simboličnim, posebno u svjetlu trenutnih globalnih pokreta za rodnu ravnopravnost.
Promjene u Ustavnom sudu i nova imena u nadzornim tijelima
Na sjednici je također donesena odluka o imenovanju nove sutkinje Ustavnog suda BiH. Larisa Velić preuzela je mjesto Seade Palavrić, koja odlazi u penziju nakon dugogodišnjeg rada u pravosudnom sistemu. Ovo imenovanje ne samo da osigurava kontinuitet u radu najvišeg pravosudnog organa, već može imati i važan utjecaj na pravnu praksu u zemlji. Velić se smatra stručnjakinjom za ustavno pravo, a njeno iskustvo može dovesti do novih perspektiva i unapređenja pravne sigurnosti. U okviru reforme nadzornih tijela, takođe su imenovana nova lica u Nezavisni odbor, koji igra ključnu ulogu u nadgledanju zakonitosti i rada sigurnosnog sektora. Novi članovi, među kojima su Mladen Milosavljević, Amar Hadžiomerović, Ivan Vegar i drugi, dolaze iz raznih oblasti, što može doprinijeti većoj transparentnosti i odgovornosti u radu ovog odbora. Ova promjena je ključna za jačanje povjerenja građana u institucije, posebno u kontekstu sigurnosnih izazova s kojima se suočava zemlja.
Političke promjene i usvajanje Zakona o doprinosima
Na političkom frontu, zabilježene su značajne promjene koje su rezultat unutrašnjih previranja unutar Predstavničkog doma. Edina Gabela je razriješena s pozicije dopredsjedavajuće, a na njeno mjesto izabrana je Azra Okić iz Socijaldemokratske partije BiH. Ova promjena može označiti pomake u raspodjeli moći i političkim odnosima između stranaka. Okić, koja je poznata po svom aktivizmu u oblasti ljudskih prava, donosi nove ideje i perspektive koje mogu doprinijeti unapređenju rada doma. S obzirom na to da je Okić bliska stranka koja ima značajan uticaj, promjena na ovoj poziciji može uticati na daljnje političke odluke i strategije unutar doma. Ovaj prevrat može značiti novu eru u funkcioniranju Parlamenta, gdje su dijalog i saradnja ključni za donošenje odluka koje se tiču života građana.
Ekonomske reforme i donošenje Zakona o doprinosima
Jedna od najvažnijih tačaka dnevnog reda bila je usvajanje izmjena Zakona o doprinosima, koje je predložila Federalna vlada. Ovim zakonom predviđeno je značajno rasterećenje privrede, smanjenjem zbirne stope doprinosa s 41,5% na 36%, što predstavlja smanjenje od 13,25%. Ova promjena posebno se odražava na doprinosima za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji se smanjuju za 3,5 indeksna poena, te za zdravstveno osiguranje, koji se smanjuje za 2 indeksna poena. Ove mjere su dio šireg fiskalnog paketa koji će, osim Zakona o doprinosima, uključiti i buduće izmjene Zakona o porezu na dohodak, s ciljem ublažavanja finansijskog pritiska na poslodavce u Federaciji. Ove reforme bi trebale olakšati poslovanje lokalnim firmama, potaknuti nova zapošljavanja i stimulirati ekonomski rast, što je izuzetno važno u kontekstu trenutnih izazova u ekonomiji.
Formiranje Fonda solidarnosti i buduće implikacije
Osim ekonomskih reformi, sjednica je donijela i odluku o formiranju Fonda solidarnosti za 2025. godinu. Prema novoj odluci, 10,2% prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje bit će usmjereno u ovaj fond. Preostalih 89,8% će ostati na raspolaganju zavodima zdravstvenog osiguranja. Sredstva iz Fonda solidarnosti će se koristiti za finansiranje prioritetnih zdravstvenih programa, kao i osiguranje specijalističke zdravstvene zaštite. Ova odluka je važna jer pokazuje opredijeljenost vlasti prema unapređenju zdravstvenog sistema u Federaciji i pružanju kvalitetne medicinske pomoći građanima. Osim toga, ova reforma ima potencijal da umanji socijalne razlike i omogući pristup zdravstvenoj zaštiti svima, posebno najugroženijim grupama.
Zaključak: Ključni koraci ka stabilnosti i reformama
U zaključku, ova maratonska sjednica Predstavničkog doma donijela je niz odluka koje će imati dubok utjecaj na institucije, pravosuđe, ekonomiju i zdravstveni sistem u Federaciji BiH. Iako je trajala više od 15 sati, sjednica je pokazala da postoji volja za reformama i rješavanje ključnih pitanja od značaja za sve građane. Kako bi se očuvala institucionalna stabilnost, bit će ključno pratiti implementaciju ovih odluka i analizirati njihov uticaj na svakodnevni život građana. Ove reforme ne samo da će doprineti ekonomskom rasterećenju, već i osnažiti povjerenje građana u institucije. U vremenu kada se suočavamo s brojnim izazovima, transparentnost, odgovornost i predanost reformama mogu biti naši najbolji alati za izgradnju bolje budućnosti za sve u Federaciji BiH.
