U posljednjim izjavama američkih zvaničnika došlo je do značajnog zaokreta u politici Washingtona prema ratu u Ukrajini. Posebno je odjeknula poruka Keitha Kellogga, specijalnog izaslanika Donalda Trumpa za Ukrajinu, koji je javno izjavio da je Trump dao saglasnost Kijevu za izvođenje dalekometnih udara na teritorij Rusije. Ova vijest izazvala je šok u Moskvi, jer implicira da američka administracija ne samo da nastavlja podržavati Ukrajinu, nego ide i korak dalje – otvara mogućnost udara duboko u rusku unutrašnjost.


Kellogg je u razgovoru za Fox News potvrdio da Trumpov stav znači upravo to – Ukrajina može iskoristiti svoj kapacitet za udare na ciljeve u Rusiji. Istakao je: „Iskoristite sposobnost za duboke udare“. Time je jasno signalizirao da Bijela kuća ne postavlja više striktna ograničenja po pitanju korištenja oružja. Dodao je i da „ne postoje takve stvari kao utočišta“, naglašavajući kako Moskva ne može očekivati sigurne zone nedodirljive za ukrajinske snage.

Međutim, situacija u vezi sa konkretnim oružjem ostaje složena. Kellogg je priznao da je pitanje korištenja američki isporučenog naoružanja „mješovito“. Pentagon, prema njegovim riječima, ponekad ne provodi predsjednikove odluke u potpunosti. „Ako predsjednik ide lijevo, idete lijevo. Ako kaže desno, idete desno“, kazao je Kellogg, dodavši da je predsjednik kao vrhovni zapovjednik obavezujući autoritet za sve. Upravo u tom kontekstu otkrio je i da je Volodimir Zelenski od Trumpa zatražio Tomahawk rakete, čiji domet doseže do 2.500 kilometara. Odluka o ovom zahtjevu još nije donesena, ali bi mogla dodatno zaoštriti odnose s Moskvom.


Trump je u posljednjim istupima zaoštrio retoriku prema Vladimiru Putinu. Tokom konferencije za medije 25. septembra izjavio je da nije zadovoljan ruskim ponašanjem te dodao: „On ubija ljude bez ikakvog razloga“. Kellogg je potvrdio da Rusija ne ostvaruje svoje ciljeve, rekavši da bi, da pobjeđuju, „već bili u Kijevu, Odesi ili preko Dnjepra“.

Uz Kellogga, i drugi američki zvaničnici signalizirali su novi pristup. Potpredsjednik JD Vance otvoreno je poručio da je došlo vrijeme da Rusija sjedne za pregovarački stol. Naglasio je da je ekonomska situacija u Rusiji katastrofalna i da ogromni ljudski gubici na frontu ne donose stvarne vojne dobitke. „Rusko gospodarstvo je u rasulu. Jasno je vrijeme da poslušaju apel i ozbiljno razgovaraju o miru“, izjavio je Vance.

On je dodao da promjena politike dolazi iz „stvarnosti na terenu“, jer Rusi gube mnogo ljudi, a nemaju mnogo da pokažu za to. Ovaj stav pokazuje da Washington sve manje vjeruje u mogućnost ruskog uspjeha i sve više u pobjedu Ukrajine, ili barem u njenu sposobnost da izbori povoljniji pregovarački položaj.


Promjena kursa posebno je uočljiva u poređenju s ranijim Trumpovim izjavama. Tokom predsjedničke kampanje 2024. često je tvrdio da Ukrajina ne može dobiti rat i da će biti nužno ustupiti teritorij Rusiji. No, prošlosedmična zajednička konferencija sa Zelenskim na Generalnoj skupštini UN-a bila je potpuni kontrast. Trump je tada poručio da bi NATO saveznici trebali obarati ruske avione koji ulaze u njihov zračni prostor. Također je istakao da Ukrajina može ne samo pobijediti nego i povratiti izgubljeni teritorij.

Kellogg je naglasio da ovaj zaokret pokazuje Trumpovu odlučnost da djeluje u najboljem interesu Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno, Vance je jasno prebacio odgovornost za nastavak rata na Rusiju, podsjećajući da je Moskva odbila sve bilateralne i trilateralne pregovore s Kijevom. „Mnogo ljudi umire, a oni nemaju mnogo za pokazati. Koliko su još spremni izgubiti i ubijati za minimalne vojne dobitke?“, pitao je Vance.


Može se izdvojiti nekoliko ključnih elemenata ovog američkog zaokreta:

  1. Saglasnost za dalekometne udare – Trumpov tim jasno je poručio da Ukrajina može koristiti svoje sposobnosti protiv ciljeva duboko u Rusiji.

  2. Moguće isporuke Tomahawk raketa – zahtjev Zelenskog ostaje otvoren, a odluka bi imala dalekosežne posljedice.

  3. Oštrija retorika prema Putinu – Trump i njegovi saradnici sve češće govore o ruskim gubicima i potrebi da Moskva pregovara.

  4. Pomjeranje od ranijih stavova – od ideje o ustupanju teritorija ka vjeri u ukrajinsku pobjedu i povrat izgubljenih područja.

  5. Prebacivanje krivice na Rusiju – SAD naglašava da je upravo Moskva odgovorna za nastavak rata, jer odbija pregovore.


U zaključku, najnovije izjave Keitha Kellogga, JD Vancea i samog Donalda Trumpa otkrivaju novu fazu američke politike prema Ukrajini. Ona više ne govori samo o defanzivnoj pomoći, već i o podršci napadnim operacijama koje bi mogle promijeniti tok rata. Premda ostaje otvoreno hoće li doći do isporuke raketa dugog dometa, već sama saglasnost za duboke udare predstavlja snažan signal Moskvi. Američki stav sada jasno pokazuje da Washington vjeruje u ukrajinsku snagu i istovremeno želi izvršiti pritisak na Kremlj da razmotri pregovore. Ako se ovakav kurs nastavi, rat u Ukrajini mogao bi ući u novu, još opasniju, ali i potencijalno odlučujuću fazu.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here