U svijetu u kojem su geopolitičke tenzije dosegle svoj vrhunac, posljednji potezi Sjedinjenih Američkih Država i njihovog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa predstavljaju svojevrsnu prekretnicu koja bi mogla odrediti tok međunarodnih odnosa u nadolazećim mjesecima, pa čak i godinama. Agresivan američki zračni napad na iranska nuklearna postrojenja izveo je operaciju nazvanu “Ponoćni čekić”, koja je uključivala sofisticirane bombardere B-2 Spirit i precizno navođene GBU-57 bombe. Meta su bila podzemna skladišta u Fordowu, kao i postrojenja u Natanzu i Isfahanu.
Ovaj čin nije ostao bez odgovora. Iran je uzvratio silovitim raketnim napadima na izraelske gradove poput Tel Aviva i Haife, pri čemu je došlo do civilnih žrtava i ozbiljnih materijalnih šteta. Napadnuta je i ključna infrastruktura poput aerodroma Ben Gurion. S obzirom na te događaje, svjetska zajednica je reagovala burno i podijeljeno – dok jedni govore o početku velikog rata, drugi pozivaju na uzdržanost i deeskalaciju.
Ujedinjene nacije su ovaj potez SAD-a proglasile opasnom eskalacijom, dok je Benjamin Netanyahu, premijer Izraela, pohvalio američku vojnu snagu kao nezamjenjivu i odlučujuću. Trump je, sa svoje strane, izjavio da Iran više ne može biti nasilnik u regiji, prijeteći dodatnim akcijama ukoliko se napadi na američke ciljeve nastave. Javnost se sada pita je li riječ o brzoj vojnoj akciji ili o uvodu u iscrpljujući rat bez kraja.
Postoji nekoliko ključnih rizika koji proističu iz ove situacije:
-
Mogućnost širenja sukoba na cijeli Bliski istok;
-
Radikalizacija protivnika SAD-a;
-
Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, čime bi bio ugrožen transport četvrtine svjetske nafte;
-
Dodatna destabilizacija Ukrajinskog fronta, jer su američke isporuke oružja preusmjerene prema Izraelu.
U trenutku kad međunarodna stabilnost visi o koncu, izjave utjecajnih ljudi poput Larryja Finka, direktora kompanije BlackRock, dodatno oslikavaju dubinu neizvjesnosti. Fink je upozorio da je nemoguće predvidjeti događaje u idućih sedam dana, dok je dugoročnija budućnost zapravo manje neizvjesna zbog jasnoće tehnoloških i političkih trendova.
U ovom kontekstu se čak i umjetna inteligencija pokazuje ograničenom – jer su mnoge odluke koje oblikuju svijet danas zapravo emocionalne i lične. Lideri poput Trumpa i Netanyahua postupaju često instinktivno, a ne racionalno. Predvidjeti njihove korake je gotovo nemoguće, što dodatno doprinosi haosu.
Ukrajina, koja se sve do nedavno nalazila u fokusu zapadne pomoći, sada pada u drugi plan. Posljednje pošiljke američkih protuzračnih sistema – koje su trebale stići u Kijev – preusmjerene su u Izrael. Zelenski, vođa te države, sve više djeluje kao politički turist, putujući svijetom u potrazi za saveznicima, dok mu se gradovi sve češće nalaze pod ruskim napadima.
S obzirom na smanjenje američke pomoći, brojne evropske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske sve češće govore o mogućem slanju trupa na Bliski istok, dok odustaju od intervencije u Ukrajini. To jasno ukazuje na promjenu fokusa zapadne alijanse – s Ukrajine na Iran i Izrael.
Istovremeno, Trump, suočen s velikim pritiskom uoči izbora, mora balansirati između militarističkih krugova i svoje baze birača – tzv. MAGA pokreta. Ova grupa glasača poznata je po zagovaranju američkog izolacionizma, te bi svaki novi rat mogao biti shvaćen kao izdaja njegovih osnovnih političkih obećanja.
Znakovito je i to što Tucker Carlson, jedan od najutjecajnijih konzervativnih novinara i bliski saveznik Trumpa, otvoreno kritizira američke senatora zbog njihovog neznanja o Iranu. U intervjuu sa Tedom Cruzom, Carlson je istakao zapanjujuću nepismenost političara kada je riječ o zemlji koju žele bombardovati. Ovaj detalj dodatno ilustrira koliko je trenutna politika vođena impulsima, a ne analizom i znanjem.
Neki analitičari smatraju da bi ovaj rat mogao biti čak i dio plana duboke države, s ciljem da se Trump diskreditira. U tom kontekstu, prosvjedi protiv imigracijske politike na zapadnoj obali SAD-a, koji se sve više šire, djeluju kao da su koordinirani iz jednog centra moći.
Na međunarodnom nivou, zanimljiv je i obrat u američko-ruskim odnosima. Na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, nakon godina bojkota, pojavila se i delegacija iz SAD-a. To možda signalizira da u pozadini eskalacija ipak postoje pokušaji redefinisanja globalnih savezništava.
Na kraju, Trump je izložen ogromnim izazovima. S jedne strane, nalazi se u otvorenom sukobu s iranom i rizikuje uvlačenje SAD-a u novi, dugotrajan sukob. S druge strane, gubi podršku kod kuće, među onima koji su ga doveli do vlasti. Njegova politička budućnost zavisi od svakog narednog koraka – a svaki pogrešan korak može ga skupo koštati.
S obzirom na sve ove kompleksnosti, svijet se sada nalazi na tački s koje nema povratka. U narednih sedam dana može se desiti mnogo toga – ili ništa. I to je ono što je najopasnije u ovoj igri.
