Administracija Donalda Trumpa, predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, najavila je uvođenje novog pilot-programa koji će znatno promijeniti viznu politiku prema pojedinim državama Afrike. Prema saopćenju State Departmenta, građani Zambije i Malavija koji žele dobiti turističke ili poslovne B1/B2 vize morat će uplatiti polog u iznosu do 15.000 američkih dolara. Ova mjera, koja stupa na snagu 20. augusta 2025., ima za cilj smanjenje broja stranih državljana koji prekoračuju dozvoljeni boravak u SAD-u.
U okviru nove politike, visina pologa neće biti ista za sve. Tokom intervjua za vizu, konzularni službenici će odlučivati hoće li iznos biti 5.000, 10.000 ili 15.000 dolara, zavisno od procjene rizičnosti putnika. Polog će se vratiti onima koji ispoštuju uslove vize i napuste SAD u predviđenom roku.
Ono što ovaj program čini posebno značajnim jeste činjenica da će američkim konzularnim službenicima širom svijeta biti omogućeno da uvedu slične finansijske garancije i za druge zemlje koje imaju visok postotak prekoračenja viza. Iako u ovom trenutku nije objavljen puni spisak tih država, State Department je naglasio da će odabir zavisiti od kombinacije statističkih pokazatelja i vanjskopolitičkih razloga.
Prema riječima glasnogovornika State Departmenta, ova odluka se temelji na dva glavna kriterija:
-
Visokim stopama prekoračenja viza u određenim državama
-
Političkim i sigurnosnim interesima SAD-a
Polog, iako visok, smatra se privremenom garancijom kojom se želi osigurati da posjetioci iz rizičnih zemalja poštuju migracione propise.
Ova mjera predstavlja nastavak Trumpove stroge imigracione politike, kojom je nezakonita imigracija postala centralna politička tema njegovog mandata. Tokom svog predsjedništva, Trump je značajno povećao sredstva za graničnu sigurnost, proširio ovlasti imigracione službe i pojačao hapšenja ilegalnih migranata.
Nije ovo prvi put da Trumpova administracija uvodi restriktivne mjere ulaska u SAD. Još u junu iste godine, predsjednik je potpisao zabranu putovanja koja je u potpunosti ili djelomično onemogućila ulazak građanima iz 19 zemalja, navodeći kao razlog nacionalnu sigurnost. Među afričkim državama s izraženim problemom prekoračenja viza spominju se Burundi, Džibuti i Togo, prema podacima Carinske i granične službe SAD-a za fiskalnu 2023. godinu.
Nakon objave ove vizne mjere, Donald Trump se obratio javnosti i iznio tvrdnju koja je izazvala globalnu pažnju. Prema njegovim riječima, Iran bi mogao razviti nuklearno oružje u roku od dva mjeseca. Ova izjava dodatno je pojačala napetost u međunarodnoj zajednici, s obzirom na to da pitanje iranskog nuklearnog programa već godinama izaziva zabrinutost Zapada i susjednih zemalja na Bliskom istoku.
Trumpova izjava o Iranu ne dolazi izolovano – ona se nadovezuje na njegovu dugogodišnju politiku pritiska na Teheran. Još tokom ranijeg mandata, SAD su se povukle iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA), poznatog kao nuklearni sporazum s Iranom, optužujući ovu državu da ne poštuje svoje obaveze. Administracija je potom uvela niz ekonomskih sankcija s ciljem potpunog zaustavljanja iranskog nuklearnog razvoja.
Na ovaj način, Trump je u jednom danu spojio dvije političke poruke – unutrašnju, vezanu za kontrolu migracija, i vanjsku, usmjerenu na sigurnosne prijetnje iz inostranstva. Prva mjera naglašava njegovu odlučnost da smanji ilegalnu imigraciju i zloupotrebu viza, dok druga pokazuje spremnost da se otvoreno suoči s državama koje SAD smatra potencijalnim prijetnjama globalnom miru.
Ove odluke mogu imati višestruke posljedice:
-
Diplomatske tenzije s državama čiji građani budu pogođeni viznim pologom.
-
Ekonomske implikacije jer visoki iznosi mogu obeshrabriti turističke i poslovne posjete SAD-u.
-
Geopolitičko zaoštravanje zbog oštre retorike prema Iranu i mogućih novih sankcija.
Zaključno, najnovije mjere Donalda Trumpa ukazuju na njegovu strategiju povezivanja unutrašnje sigurnosti i međunarodne politike. Dok se vizni polog prema pojedinim afričkim zemljama predstavlja kao administrativna mjera protiv migracionih zloupotreba, izjava o Iranu nosi težinu ozbiljnog upozorenja i potencijalnog zaokreta u globalnoj sigurnosnoj ravnoteži. Ostaje da se vidi hoće li ove odluke imati dugoročan efekat ili će izazvati otpor kako u pogođenim državama, tako i među američkim saveznicima.
Hvala vam na čitanju!
