U posljednjim nedjeljama, bivši američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao burne reakcije, ovog puta izjavom koja je iznenadila čak i njegove najbliže saradnike i donatore. Prema navodima iz izvještaja Financial Timesa, Trump je tokom razgovora s jednim istaknutim jevrejskim donatorom izrazio zabrinutost da se njegov politički pokret – MAGA (Make America Great Again) – sve više udaljava od tradicionalne podrške Izraelu.
Prema tvrdnjama neimenovanog stručnjaka za Bliski istok, koji je navodno povezan s osobama unutar Trumpovog političkog kruga, bivši predsjednik je rekao: “Moj narod počinje mrziti Izrael.” Ova izjava dolazi u trenutku sve većeg polarizovanja stavova u SAD-u prema izraelsko-palestinskom sukobu, ali i u vremenu kada unutar republikanskog političkog spektra raste nepovjerenje prema izraelskoj politici, posebno u kontekstu aktuelnog sukoba u Pojasu Gaze.
Trumpovi komentari nisu izolovan slučaj, već se uklapaju u širu narativnu promjenu unutar dijela američke desnice. Unutar same Bijele kuće, prema istom izvoru, postoje ljudi koji pažljivo posmatraju sve izraženije antiizraelske i antijevrejske stavove koji se šire u MAGA zajednici. Taj zaokret u naraciji postaje posebno uočljiv među desnim političarima i uticajnim glasovima konzervativnog spektra, koji sve češće kritikuju izraelsku vojnu akciju u Gazi.
Događaji iz Gaze, a naročito slike humanitarne katastrofe, izazivaju sve više negodovanja unutar Sjedinjenih Država – uključujući i republikanske političare, koji su nekada bili pouzdani saveznici izraelske politike.
Među najistaknutijim primjerima takve promjene stavova nalazi se:
-
Marjorie Taylor Greene, kongresmenka iz Georgije, poznata po svojoj privrženosti MAGA ideologiji, postala je prva republikanka koja je izraelske operacije u Gazi otvoreno nazvala genocidom.
-
Njena izjava objavljena putem društvenih mreža uključivala je i poruku u kojoj priznaje užas napada iz 7. oktobra, ali istovremeno ukazuje na humanitarnu katastrofu koja se odvija nad palestinskim civilima.
Njene riječi glase: „Najistinitije je i najlakše reći da je 7. oktobar u Izraelu bio užasan i da se svi taoci moraju vratiti, ali isto važi i za genocid, humanitarnu krizu i glad koji se dešavaju u Gazi.“
Ove izjave označavaju značajnu promjenu u retorici, posebno unutar republikanske stranke, gdje se dugo vremena izraelska politika smatrala neprikosnovenim saveznikom. Međutim, kako se slike patnje civila iz Gaze sve češće prikazuju u medijima, a društvene mreže preplavljuju snimcima iz razorenih područja, dio konzervativne baze počinje javno dovoditi u pitanje bezrezervnu podršku Tel Avivu.
U takvom političkom i društvenom ambijentu, Trumpova izjava dobija dodatnu težinu. Iako je bivši predsjednik poznat po podršci Izraelu tokom svog mandata – što uključuje i prebacivanje ambasade SAD-a iz Tel Aviva u Jerusalem te priznanje izraelskog suvereniteta nad Golanskom visoravni – čini se da sada uočava duboku promjenu raspoloženja među svojim pristalicama.
Važno je napomenuti da ova izjava dolazi i u kontekstu predizborne kampanje za izbore 2024. godine, gdje Trump ponovo pokušava osvojiti predsjednički mandat. Balansiranje između vjernih jevrejskih donatora i rastućeg antiizraelskog sentimenta u MAGA pokretu može biti izazov koji će definirati njegovu strategiju u narednim mjesecima.
Kada se sagleda širi politički kontekst, Trumpova poruka ne mora nužno biti izraz lične promjene stavova, već upozorenje na moguće političke posljedice ako se ne prepozna promjena u stavovima birača. Njegova retorika često odražava ono što osjeća da je puls njegove baze – a ako je osjetio da njegovi glasači počinju imati rezerve prema Izraelu, moguće je da pokušava upozoriti i donatore i druge partijske lidere da revidiraju dosadašnje pristupe.
U suštini, cijeli slučaj razotkriva rastuću podjelu unutar američke političke desnice kada je riječ o Bliskom istoku. I dok dio republikanskog establišmenta ostaje uz Izrael, sve je više onih koji zahtijevaju:
-
Otvorenu osudu nasilja nad civilima u Gazi
-
Preispitivanje američke vojne pomoći Izraelu
-
Veći fokus na ljudska prava, bez obzira na savezničke odnose
Zato se može zaključiti da je Trumpova izjava – bez obzira na motive – refleksija nove političke realnosti u kojoj se ni dugogodišnji savezi više ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Podrška Izraelu više nije automatski podrazumijevana ni među konzervativcima, a dinamika između geopolitike, humanitarnih pitanja i domaće politike postaje sve kompleksnija. U tom kontekstu, riječi: “Moj narod počinje mrziti Izrael” možda više govore o Americi nego o samom Bliskom istoku.
