U fokusu nedavnog sastanka na Aljasci, predsjednik SAD-a Donald Trump i ruski lider Vladimir Putin razgovarali su o mogućem okončanju rata u Ukrajini, ali ne kroz primirje – već kroz potpuni mirovni sporazum. Trump je nakon susreta poručio da je cilj kraj rata, a ne samo privremeni prekid vatre.
Sastanak je održan na Joint Base Elmendorf‑Richardson u Anchorageu, nakon čega je Trump bio izuzetno zadovoljan, opisujući dan kao “odličan i vrlo uspješan” . Trump se sastao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, kao i s brojnim liderima iz Europe, uključujući i generalnog sekretara NATO-a.
-
Ne primirje, već mir – Trump poručuje da je cilj mir, a ne kratkotrajno primirje. „Nema dogovora dok ne bude dogovora“, rekao je, aludirajući da samo sporazum na koji se obje strane obaveže može prekinuti sukob.
-
Planovi za buduće pregovore – Trump je najavio dolazak Zelenskog u Ovalni ured, te potencijalni susret i s Putinom. „Ako sve bude išlo po planu… milioni života mogli bi biti spašeni“, poručio je.
-
Analiza medija i stručnjaka – Reuters ističe kako susret nije rezultovao primirjem, već naglašava Trumpov odmak od te ideje ka diplomatskom rješenju. Guardian i AP naglašavaju da je sastanak imao više simboličke nego praktične vrijednosti; bez konkretnih dogovora, s Putinom u vizualnoj prednosti. Financial Times, međutim, upozorava da Trump sada ukrajinske partnere poziva na “pravljenje dogovora”, implicirajući da bi Ukrajina trebala pristati na kompromis.
Ključne točke
-
Zajednička spremnost da završnica sukoba bude kroz pravedan, dugotrajan sporazum.
-
Plan trilateralnog susreta: Trump, Zelenski i Putin – s ciljem definisanja budućeg mirovnog okvira.
-
Imperativ ulaska Ukrajine u dogovor – Trump ponovio: da bi se postigao mir, Ukrajina mora pristati na dogovor.
-
Sumnje i kritike: Mediji ga vide ili kao diplomata koji pomjera zastor, ili kao onog koji je omogućio Putinovu PR pobjedu.
Sastanak na Aljasci prošao je uz grandioznu scenu i nadu u mir, ali bez konkretnih rezultata. Trump je jasno stavio da stavljanje tačke na rat ide kroz sporazum – mir, ne primirje. Međutim, mnogi analitičari ga kritikuju zbog nedostatka sadržaja i nejasnog prioriteta u zaštiti ukrajinske suverenosti. Ideja trilateralnog pregovora nudi potencijal, ali još uvijek nema garancije za stabilan mir. U svakom slučaju, Trump želi predstaviti sebe kao ključnog igrača u pregovorima – uz ambiciju da sačuva milione života, ali i svoju političku kapacitetnost na svjetskoj sceni.
Nakon što je Trump istakao važnost postizanja pravog i trajnog mirovnog sporazuma, ne može se zanemariti složenost diplomatskih odnosa i različitih interesa uključenih aktera. Iako je ideja o zajedničkom sastanku s Putinom i Zelenskim obećavajuća, ona nosi sa sobom brojne izazove. Prvo, postoji duboko nepovjerenje između Rusije i Ukrajine, koje traje od početka sukoba i koje je usložnjeno višedecenijskim političkim tenzijama i teritorijalnim sporovima. Drugo, unutar samih zapadnih saveznika postoje različita mišljenja o pristupu rješavanju sukoba, što može otežati koordinaciju i potporu eventualnim sporazumima. Trumpova retorika o „pravljenju dogovora“ ponekad se tumači kao pritisak na Ukrajinu da prihvati manje povoljne uslove, što je izazvalo zabrinutost kod dijela međunarodne zajednice i ukrajinskih zvaničnika. U tom kontekstu, održavanje ravnoteže između želje za prekidom sukoba i očuvanjem suvereniteta Ukrajine predstavlja ključni izazov koji će oblikovati buduće pregovore.
Također, treba uzeti u obzir širu geopolitiku i reakcije drugih važnih globalnih igrača. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države već dugo podržavaju Ukrajinu vojno i ekonomski, dok Rusija nastoji očuvati svoje strateške interese i uticaj u regiji. Generalni sekretar NATO-a, kojeg je Trump također spomenuo, nalazi se u poziciji da balansira između sigurnosnih garancija za Ukrajinu i diplomatskih napora prema Rusiji. U tom smislu, Trumpov sastanak i dalji pregovori mogu imati višestruke posljedice: mogu donijeti priliku za prekid rata, ali i potencijalno produbiti nesuglasice unutar saveza ili oslabiti Ukrajinu ako se postigne sporazum na štetu njenog integriteta. Jasno je da će proces biti dug i komplikovan, a uspjeh ovisiti o spremnosti svih strana na kompromis i međunarodnoj podršci. Trumpova izjava o mogućem spašavanju miliona života nosi sa sobom optimizam, ali i oprez, jer je realnost pregovora uvijek izazovnija od političkih izjava.
