U posljednje vrijeme Bliski istok i šire područje Crvenog mora ulaze u fazu dubokih geopolitičkih previranja koja jasno ukazuju na tektonske promjene u regionalnim odnosima moći. Saudijska Arabija, kao jedan od ključnih aktera arapskog svijeta, pokrenula je proces formiranja novog vojnog i sigurnosnog saveza sa Somalijom i Egiptom, čime nastoji ograničiti i potisnuti rastući utjecaj Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Ovaj potez nije izoliran, već se uklapa u širu sliku rivaliteta među zaljevskim državama, ali i u sve složenije odnose s Izraelom.
Razrada ovih događaja pokazuje da se odnosi između Saudijske Arabije i UAE posljednjih mjeseci značajno pogoršavaju. Ključni lom dogodio se u kontekstu rata u Jemenu, gdje je Rijad naredio emiratskim snagama da se povuku. Time je Saudijska Arabija nastojala oslabiti podršku koju su UAE pružale separatističkim strukturama, posebno Southern Transitional Councilu (STC). Eskalacija je kulminirala krajem decembra, kada su saudijske snage bombardovale jemenski lučki grad Mukallu, ciljajući navodnu pošiljku oružja za koju se tvrdilo da dolazi iz UAE i da je bila namijenjena upravo separatistima.
Kao posljedica toga, Predsjednički vođeni Savjet Jemena (PLC) poduzeo je niz odlučnih koraka. Među njima se posebno izdvajaju:
-
zahtjev za povlačenje emiratskih trupa iz Jemena,
-
poništavanje ranije potpisanog odbrambenog sporazuma s UAE,
-
uvođenje vanrednih mjera i restrikcija na lukama i graničnim prijelazima.
Ovi potezi jasno ukazuju na rast nepovjerenja i produbljivanje političkog jaza između nekadašnjih saveznika.
Paralelno s jemenskom krizom, Somalija se našla u središtu novog kruga regionalnih tenzija. Somalijske vlasti su u posljednjim sedmicama poništile sigurnosne i lučke sporazume s UAE, optužujući ovu zaljevsku državu za kršenje nacionalnog suvereniteta. Posebno osjetljivo pitanje postalo je emiratsko djelovanje koje je uključivalo evakuaciju lidera STC-a Aidarousa al-Zubaidija preko somalijskog teritorija, bez saglasnosti Mogadiša. Time su pitanja suverenosti i teritorijalnog integriteta Somalije izbila u prvi plan.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da UAE, uz snažnu podršku Izraela, razvijaju sve bliže odnose s Somalilandom, samoproglašenom regijom koja formalno nije međunarodno priznata. Saudijska Arabija je, za razliku od toga, otvoreno stala u odbranu teritorijalne cjelovitosti Somalije, pridruživši se nizu muslimanskih država koje su osudile izraelske poteze prema Somalilandu. Iako su UAE formalno potvrdile podršku jedinstvu Somalije, njihova praksa pokazuje drugačiji pristup – zaobilaženje centralne vlasti u Mogadišu kroz direktne odnose s lokalnim administracijama u Puntlandu i Somalilandu, uz značajna vojna i ekonomska ulaganja, naročito u luke Berbera i Bosaso.
U takvom kontekstu, Saudijska Arabija pojačava diplomatski pritisak na Somaliju da prekine veze s UAE, nudeći zauzvrat intenzivniju vojnu i sigurnosnu saradnju. Planirana posjeta somalijskog predsjednika Hassana Sheikha Mohamuda Rijadu ima za cilj finaliziranje sporazuma koji bi dodatno osnažio sigurnost Crvenog mora i stvorio temelje za dugoročnu stratešku saradnju.
Istovremeno, odnosi između Saudijske Arabije i Egipta ulaze u novu fazu zbližavanja. Prema navodima izvora bliskih egipatskom predsjedništvu, Kairo je Rijadu dostavio osjetljive obavještajne podatke o emiratskim aktivnostima u Jemenu. Ovaj potez je opisan kao pažljivo osmišljen manevar kojim Egipat nastoji obnoviti saudijsku podršku i zaštititi vlastite sigurnosne interese. Jedan visoki diplomat je podsjetio da je Egipat još ranije predlagao formiranje regionalne odbrambene sile u okviru Sporazuma o zajedničkoj odbrani iz 1950. godine, ali je taj prijedlog bio blokiran upravo od strane Katara i UAE.
Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje interes Turske da se priključi vojnom paktu između Saudijske Arabije i Pakistana, formiranom prošle godine. Ovaj trend umnožavanja vojnih sporazuma i saveza ukazuje na širu ambiciju stvaranja međusobno povezane arapske odbrambene strukture, koja bi bila protivteža utjecaju Izraela i UAE u regionu.
U zaključku, jasno je da se Bliski istok i susjedne regije nalaze u periodu dubokih i dugoročnih promjena. Formiranje novog vojnog saveza predvođenog Saudijskom Arabijom, uz uključenje Somalije i Egipta, ne predstavlja samo reakciju na trenutne krize, već i pokušaj redefiniranja regionalne ravnoteže snaga. Ovi procesi nose potencijal za stabilizaciju, ali i za dodatne sukobe, zavisno od toga kako će ostali regionalni i globalni akteri odgovoriti na novu realnost koja se ubrzano oblikuje.
Izvor: Klix
