Isplata Penzija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i Realnost Penzionera

Isplata novembarskih penzija u Bosni i Hercegovini zvanično je započela, a podaci Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje otkrivaju da će ukupno 464.203 korisnika primiti svoja sredstva. Za ovu isplatu osigurano je 315,6 miliona KM, što predstavlja značajan iznos koji obezbjeđuje finansijsku podršku penzionerima širom Federacije. Ova isplata obuhvata širok spektar korisnika, od onih sa najnižim do najviših penzija, što ukazuje na opsežnost penzionog sistema u ovom entitetu. Takve isplate su ključne za stabilnost života penzionera, ali i pokazatelj općeg ekonomskog stanja u zemlji.

U Republici Srpskoj, isplata novembarskih penzija planirana je za početak naredne sedmice, a prema informacijama iz Ministarstva finansija, za oko 299.000 korisnika biće obezbijeđeno 168 miliona KM. Ova isplata je posebno važna s obzirom na predstojeće praznike, kada će penzioneri biti u mogućnosti da pravovremeno podmire svoje osnovne troškove, a najavljeno je i da će se penzije za decembar isplatiti do kraja mjeseca. Osim toga, važno je napomenuti da se penzije isplaćuju u različitim vremenskim okvirima između dva entiteta, što može stvoriti dodatnu konfuziju među korisnicima.

Međutim, dok institucije ispunjavaju svoje obaveze, svakodnevni život penzionera se ne može smatrati lakim. Ekipa BHRT-a provela je intervjue s penzionerima, koji su otkrili tešku stvarnost životnih uslova. Mnogi od njih žive na granici siromaštva, a svakodnevni troškovi su strogo kontrolisani. Primjerice, jedna 85-godišnja penzionerka iz Banje Luke opisala je svoju svakodnevicu kao neprekidnu borbu. Njene reči otkrivaju duboku patnju: troši sve manje na voće i povrće, koje je tokom godine značajno poskupjelo, a meso može priuštiti samo jednom sedmično. Ovaj primjer ilustruje šire probleme s kojima se suočavaju brojni penzioneri u Bosni i Hercegovini, gdje su osnovne životne namirnice postale luksuz.

Nakon plaćanja svih računa, ostaje joj manje od sedam maraka dnevno za hranu, što je gotovo nemoguće za pokrivanje osnovnih potreba. Ova situacija nije izolovana; ona predstavlja realnost za mnoge penzionere širom BiH, koji se bore sa sličnim problemima. Naime, sve veći broj penzionera se oslanja na pomoć svojih bližnjih ili na humanitarne organizacije kako bi preživjeli. Udruženja penzionera u oba entiteta sada zahtijevaju hitne akcije od strane institucija kako bi se poboljšali uslovi života penzionera. Ova potreba za hitnom akcijom postaje sve glasnija, jer se životni troškovi kontinuirano povećavaju, a penzije stagniraju.

U Republici Srpskoj, Udruženje penzionera ističe potrebu za povećanjem penzija od 10 posto u 2025. godini, iako je Vlada RS ranije najavila povećanje od 6,2 posto. Predstavnici udruženja su uvjereni da bi i taj iznos bio nedovoljan da se nadoknadi rast troškova života, što dodatno naglašava ozbiljnost situacije. U Federaciji situacija nije mnogo drugačija. Iako su penzije u tom entitetu nešto više, penzioneri se suočavaju sa istim problemima prilikom izmirenja svojih troškova. Ovaj problem je dodatno pogoršan inflacijom koja se osjeća u cijeloj regiji, a koja direktno utiče na kupovnu moć penzionera.

Savez udruženja penzionera FBiH također traži hitno usvajanje izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Haso Halilović, zamjenik predsjednika Saveza, naglašava da očekuju redovno usklađivanje penzija u januaru i julu, uz procjenu da bi minimalna penzija mogla porasti sa 599 na 700 maraka, što bi predstavljalo značajno poboljšanje za mnoge korisnike. Ova inicijativa pokazuje da postoji potreba za sistemskim rješenjima koja bi olakšala život penzionerima. Nažalost, aktuelna situacija često ukazuje na nedostatak političke volje da se ozbiljno pristupi ovom problemu, što dodatno frustrira mnoge starije građane.

Osim zahtjeva udruženja, situacija se pomjera i na politički nivo, gdje su federalni zastupnici kao što su Admir Čavalić i Almedin Aliefendić uputili prijedlog izmjena Zakona o PIO-u. Njihov prijedlog traži da se u budžetu za narednu godinu osigura najmanje 20 posto povećanja penzija, što dodatno naglašava pritisak na institucije da se prilagode realnim životnim troškovima penzionera. Iako ovakvi prijedlozi nude nadu, često se suočavaju sa otporom i političkim preprekama, što otežava postizanje stvarnih promjena. Dok se čeka na konkretne odluke, penzioneri širom BiH nastavljaju da se bore sa izazovima svakodnevnog života, nadajući se da će naredna godina donijeti barem malo olakšanja i promjena na bolje.