Povećanje penzija u Federaciji BiH: Šta donosi nova zakonodavna rješenja?
Od petog februara 2026., penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine će imati priliku primati novo uvećane penzije od 11,2%. Ova odluka, rezultat nedavnih izmjena Zakona o MIO/PIO koje je usvojio Parlament FBiH, predstavlja značajan korak ka poboljšanju životnog standarda penzionera. Uz to, donosi i niz promjena koje će utjecati na praktičnu isplatu penzija. S obzirom na to da većina penzionera zavisi od svojih mjesečnih primanja, ova promjena ima potencijal da značajno unaprijedi kvalitetu njihovog života.
Razlozi za povećanje
Uprkos tome što službeni parametri rasta prosječne bruto plate i indeksa potrošačkih cijena još nisu bili dostupni prilikom donošenja odluke, Federalni zavod MIO/PIO je smatrao da je potreba za usklađivanjem penzija hitna. Odluka o akontacijskom usklađivanju omogućava penzionerima da dobiju povećane iznose dok se čeka konačna procjena. Ova mjera nije samo puka formalnost, već odgovor na sve veću potrebu penzionera da se nose s rastućim troškovima života. Pored toga, nakon objave podataka Federalnog zavoda za statistiku, Upravni odbor će donijeti konačnu odluku o usklađivanju, koja će biti retroaktivna od 1. januara 2026. godine, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost korisnika.
Novi iznosi penzija
Sa novim zakonodavstvom, minimalni i maksimalni iznosi penzija će se značajno promijeniti. Najniža penzija će iznositi 666,40 KM, dok je ranije bila 599,28 KM. Ova promjena nije samo broj; ona predstavlja nadu za mnoge penzionere koji se suočavaju s finansijskim izazovima.
Garantovana penzija će se povećati na 795,31 KM, u odnosu na prethodnih 715,21 KM. Najviša penzija će skočiti na 3.332,00 KM, što jasno pokazuje napore vlasti da prepoznaju i nagrade one sa dužim radnim stažom i višim doprinosima. Ove promjene su od suštinske važnosti za održavanje socijalne pravde i ekonomskog blagostanja među penzionerima.
Kategorije i iznosi penzija prema stažu
U skladu sa zakonom, najniža penzija se razvrstava u šest kategorija prema dužini staža, a izračunava se na osnovu prosječne penzije u decembru 2025. godine, koja će, nakon usklađivanja, iznositi 723,97 KM. Ovi iznosi su veoma važni jer će omogućiti penzionerima da se finansijski osiguraju u starosti, posebno onima koji su radili u teškim uslovima. Na osnovu toga, iznosi penzija će izgledati ovako:
- Do 20 godina staža: min. 60% prosječne – 434,38 KM
- 20–24,9 godina staža: min. 65% – 470,58 KM
- 25–29,9 godina staža: min. 70% – 506,78 KM
- 30–34,9 godina staža: min. 75% – 542,98 KM
- 35–39,9 godina staža: min. 85% – 615,37 KM
- 40 i više godina staža: min. 95% – 687,77 KM
Prava korisnika porodičnih i invalidskih penzija
Korisnici porodičnih i invalidskih penzija neće primati manje od 90% prosječne penzije, što iznosi 651,57 KM. Ova mjera je posebno značajna jer osigurava da najugroženiji korisnici, poput udovica, udovaca i osoba s invaliditetom, dobiju adekvatnu podršku i sredstva za život. U doba kada su troškovi života u stalnom porastu, ovakva garancija može značajno olakšati svakodnevne finansijske pritiske. Također je važno napomenuti da su ovo minimalni iznosi i da stvarni iznos penzije zavisi od ostvarenog staža i visine plata, što može rezultirati znatno višim iznosima za određene korisnike, pružajući im dodatnu sigurnost.
Finansijski aspekti i buduće promjene
Očekuje se da će u januaru 2026. godine penziju primiti 465.697 korisnika, a predviđena sredstva za isplatu iznose oko 351.100.000 KM. Ovaj broj ne uključuje samo statistiku; on prikazuje stvarne ljudske sudbine i potrebu za adekvatnom penzijom u starosti. Osim ovog povećanja, planira se dodatno povećanje koje bi moglo biti realizovano u julu, a penzioneri bi mogli očekivati ukupno povećanje od 17,2% u ovoj godini. Ove promjene imaju za cilj ne samo poboljšanje trenutnog stanja, već i dugoročno osiguranje održivosti penzionog sistema u Federaciji BiH. Budući da je demografska slika u regiji složena, ovi potezi pokazuju da vlasti prepoznaju izazove s kojima se susreće penzioni sistem.
Ova povećanja penzija su stoga važna mjera koja se ne može zanemariti. Pored ekonomske dimenzije, one imaju i društveni značaj, jer osnažuju položaj penzionera čime se doprinosi ukupnoj stabilnosti i sigurnosti u društvu. U vremenu kada se sve više stresa i nesigurnosti javlja u svakodnevnom životu, ovakve mjere pružaju ne samo finansijsku, već i emocionalnu podršku starijim građanima, pomažući im da se osjećaju cijenjenima i poštovanima.
