Stanje Kriznog Komuniciranja u Bosni i Hercegovini: Analiza i Preporuke

U trenutnom političkom ambijentu Bosne i Hercegovine, jasno je da komunikacija među institucijama i javnošću ne funkcioniše kako bi trebala. Sandi Dizdarević, stručnjak iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), naglašava kako trenutna situacija stvara izuzetnu konfuziju. Naime, u slučaju krize, efikasno krizno komuniciranje je ključno kako bi se izbjeglo širenje dezinformacija, koje dodatno pogoršavaju ionako napetu atmosferu među građanima. Prema njegovim riječima, postojanje jasne i pravovremene komunikacije između ključnih institucija, uključujući i krizni štab, značajno bi doprinijelo smanjenju nesigurnosti koja trenutno vlada.

U savremenom društvu, gdje informacije putuju brže nego ikad, pravilna komunikacija je od suštinskog značaja. Na primjer, tokom izbijanja pandemije COVID-19, bilo je ključno da vlade širom svijeta pruže tačne i pravovremene informacije kako bi se smanjila panika među građanstvom. U Bosni i Hercegovini, međutim, situacija je često obrnuta. Umjesto da se građanima pruže jasne smjernice, oni se suočavaju s kontradiktornim informacijama iz različitih izvora, što dovodi do zbunjenosti i nepovjerenja prema institucijama. U ovom kontekstu, Dizdarević naglašava da je neprihvatljivo da u kriznim situacijama građani zavise od glasinama i spekulacijama koje se šire putem društvenih mreža.

Politička Odgovornost i Izazovi

Dizdarević također ukazuje na to da su političke figure, poput Milorada Dodika, ključni akteri u trenutnoj situaciji. Iako je SIPA bila pod velikim pritiskom medija, nije imala kapacitet da samostalno djeluje protiv ključnih političara. Prema njegovim riječima, za preuzimanje mjera kao što su pritvor ili međunarodne potjernice, potrebno je da se obrati pravosudnim institucijama. Sudska policija, u ovom kontekstu, predstavlja nisku kariku u lancu i ne posjeduje adekvatne resurse za efikasno suočavanje s izazovima koji se nameću.

Ova situacija dodatno se komplikuje činjenicom da su pojedine političke stranke sklonije manipulaciji informacijama u vlastitu korist. Na primjer, tokom izbora, često se dešava da se informacije selektivno biraju i plasiraju kako bi se uticalo na javno mnjenje. Ove strategije ne samo da doprinose političkoj polarizaciji, već i dodatno narušavaju povjerenje građana u institucije. Zbog toga je neophodno da političari preuzmu odgovornost i počnu se ponašati kao lideri koji komuniciraju otvoreno i transparentno, što može pomoći u ublažavanju tenzija u društvu.

Jasna Strategija i Koordinacija

Prema mišljenju Dizdarevića, Bosna i Hercegovina mora uspostaviti jasan i usklađen plan među svim relevantnim institucijama i političkim liderima. U trenutnoj situaciji, krizno komuniciranje mora biti prioritet, a to podrazumijeva i koordinaciju na državnom nivou. Bitno je da informacije o važnim političkim i sigurnosnim pitanjima dolaze iz zvaničnih izvora, a ne samo iz medija ili neslužbenih kanala. Samo na taj način može se spriječiti daljnja konfuzija i gubitak povjerenja među građanima.

Jedan od primjera dobre prakse može se vidjeti u zemljama koje su uspješno odgovorile na krizne situacije, poput Novog Zelanda tokom pandemije. Njihova vlada je uspostavila jasan protokol komunikacije, uključujući redovne konferencije za novinare i upotrebu društvenih mreža za direktno obraćanje javnosti. Ovakav pristup može poslužiti kao model za Bosnu i Hercegovinu. Jasna i pravovremena komunikacija bi doprinijela stabilizaciji situacije i obnovi povjerenja građana u institucije.

Međunarodna Saradnja kao Ključ Stabilnosti

Dizdarević ističe da stabilnost društva neće biti postignuta bez ozbiljnog angažovanja međunarodnih faktora. U ovom kontekstu, EUFOR, NATO, pa čak i druge međunarodne organizacije, trebaju biti uključene u nadgledanje situacije i, ako bude potrebno, asistenciju pri provođenju zakona. Ove mjere su esencijalne, posebno u slučajevima kada domaće snage ne mogu adekvatno odgovoriti na izazove. Samo kroz zajednički rad i saradnju može se osigurati stabilnost i mir u regiji.

Međunarodna zajednica može pružiti i tehničku podršku u pogledu izgradnje kapaciteta lokalnih institucija. Ovo može uključivati obuke za krizno komuniciranje, implementaciju novih tehnologija za prenošenje informacija, te uspostavljanje efikasnijih sistema za prikupljanje i obradu podataka. Bez ove podrške, Bosna i Hercegovina će se suočiti s dodatnim izazovima koji bi mogli produbiti trenutnu krizu.

Na kraju, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima koje donosi unutrašnja politička nestabilnost i međunarodni pritisak. Ukoliko ne uspije izgraditi unutrašnju koherentnost i snagu, rizikuje da političke odluke koje se donose na lokalnom nivou postanu uzrok daljeg razdora. Stoga je ključno da se vrati osnovnim principima ustavnosti i pravne sigurnosti kako bi se očuvala stabilnost, ne samo unutar zemlje, već i u njenim odnosima sa susjedima i međunarodnim partnerima.