Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je novu mjeru s ciljem da se poboljša finansijska situacija jednog od najosjetljivijih slojeva društva – penzionera. Ova mjera podrazumijeva isplatu jednokratnog novčanog dodatka korisnicima penzija, a detalji su definisani u nedavno objavljenoj Uredbi Vlade FBiH, koja je već stupila na snagu. Poseban naglasak stavljen je na pravovremenu isplatu pomoći, što će penzionerima omogućiti da sredstva dobiju ranije nego što se prethodno očekivalo.
U fokusu Uredbe jeste poboljšanje materijalnog položaja svih korisnika penzije u Federaciji BiH koji ostvaruju pravo kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ova finansijska podrška, iako jednokratna, ima za cilj da ublaži ekonomske teškoće koje penzioneri svakodnevno osjećaju, posebno u uslovima rasta cijena osnovnih životnih namirnica i usluga.
Uredba jasno propisuje nekoliko važnih elemenata:
-
Ko ima pravo na isplatu
-
Iznos dodatka prema visini penzije
-
Izuzeci od prava na dodatak
-
Vremenski okvir isplate
Sredstva za realizaciju ove uredbe biće u potpunosti pokrivena iz Budžeta Federacije BiH za 2025. godinu. Dodatak će biti integrisan u isplatu julskih penzija, što znači da će građani ovaj iznos primiti tokom augusta. Prema zvaničnom tekstu, pravo na ovu pomoć imaju samo oni korisnici penzije koji su zatečeni u isplati na dan kada uredba stupa na snagu.
Kategorije korisnika koji će dobiti ovu pomoć definisane su precizno, u zavisnosti od visine njihove penzije. Raspodjela sredstava je strukturirana na sljedeći način:
-
250 KM – za one koji primaju najnižu penziju u Federaciji BiH, odnosno 599,28 KM ili razliku penzije po osnovu člana 82. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
-
200 KM – za korisnike koji primaju penziju u rasponu od 599,29 KM do 800,00 KM.
-
150 KM – za one čije penzije iznose od 800,01 KM do 1000,00 KM.
-
100 KM – namijenjenih korisnicima penzije u iznosu od 1000,01 KM do 1500,00 KM.
Važno je istaći da ova pomoć neće biti dostupna svima. Postoji jasno definisan izuzetak: korisnici koji su ostvarili pravo na srazmjernu penziju putem međunarodnih ugovora i međusobnih sporazuma ne mogu ostvariti pravo na ovaj dodatak – osim u slučajevima kada im se isplaćuje razlika penzije u skladu s članom 82. pomenutog zakona.
Još jedan značajan pravni aspekt je da se ovaj dodatak smatra penzijskim primanjem, što znači da je obuhvaćen zakonskim okvirima i tretira se kao sastavni dio penzije za mjesec juli. Ovim se dodatak pravno i finansijski integriše u sistem, osiguravajući da se tretira s jednakim stepenom ozbiljnosti i transparentnosti kao i redovna penziona primanja.
Ova uredba je stupila na snagu odmah po njenom donošenju i objavljena je u “Službenim novinama Federacije BiH”. Time je otklonjena svaka pravna neizvjesnost, a korisnici mogu biti sigurni da će sredstva biti isplaćena u najavljenom terminu.
Odluka o uvođenju ove pomoći dolazi u trenutku kada su inflatorni pritisci i rast cijena osnovnih životnih namirnica dodatno otežali svakodnevnicu penzionera. Mnogima među njima, posebno onima s najnižim primanjima, čak i jednokratna podrška može značiti veliku razliku – bilo da se radi o kupovini lijekova, plaćanju režija ili pokrivanju troškova života koji neprestano rastu.
Ova mjera, iako privremena, pokazuje spremnost vlasti da makar djelimično reaguje na realne potrebe svojih građana. Ipak, jasno je da sistemska rješenja moraju biti prioritet, kako bi se obezbijedila dugoročna finansijska stabilnost starije populacije. Redovna indeksacija penzija, povećanje najnižih penzija i uvođenje trajnih socijalnih mehanizama zaštite penzionera biće ključni izazovi u periodu koji dolazi.
Na kraju, jednokratni dodatak neće riješiti sve probleme s kojima se penzioneri suočavaju, ali predstavlja korak u pravom smjeru. Ako se ova praksa nastavi u kombinaciji sa strukturnim reformama, može poslužiti kao model efikasne i ciljanje pomoći onima kojima je najpotrebnija. U vremenu ekonomske nesigurnosti i socijalnih nejednakosti, ovakve intervencije, koliko god bile ograničene, pokazuju da država ipak ne zatvara oči pred potrebama svojih najstarijih građana.
Ipak, kako bi ovakve mjere imale trajniji i dublji uticaj, neophodno je razvijati sveobuhvatnu strategiju socijalne zaštite penzionera. To podrazumijeva ne samo povremene novčane dodatke, već i reforme koje će garantovati stabilnost penzionog fonda, povećanje minimalnih penzija i dostupnost dodatnih socijalnih i zdravstvenih usluga. Tek kada se obezbijedi dugoročna sigurnost, penzioneri će moći živjeti dostojanstveno, bez oslanjanja na jednokratne mjere pomoći koje, iako dobrodošle, predstavljaju samo privremeno olakšanje u borbi s rastućim životnim troškovima.
