Darko Ćulum, doskorašnji direktor Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), nedavno se vratio na svoju poziciju nakon što je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku i prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS). Ova odluka došla je kao odgovor na pritiske i „naredbe“ koje je, prema dostupnim informacijama, dobio od Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta RS, koji je pozvao srpske predstavnike da napuste državne institucije BiH. Ovu temu za medij Hayat detaljno je analizirao Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije, koji je ukazao na brojne probleme u funkcioniranju sigurnosnog sektora u zemlji.
Hadžović je na samom početku naglasio kako je situacija oko Ćuluma jasno pokazala da Vijeće ministara BiH nije uspjelo preuzeti odgovarajuću odgovornost i uspostaviti red unutar jedne od najvažnijih sigurnosnih institucija u državi. On ističe da su se razlozi koji su prethodno doveli do Ćulumove ostavke, barem formalno, povukli, te da je njegov povratak na poziciju rezultat praktične procjene, ali i svojevrsnog političkog pritiska.
Ukratko, Hadžović smatra da:
-
Vijeće ministara BiH nije pokazalo sposobnost da pravovremeno reaguje na zahtjev za smjenu direktora SIPA-e.
-
Nije bilo spremnosti da se imenuje novi direktor, što je dodatno zakomplikovalo situaciju.
-
Povratak Ćuluma predstavlja logičan potez u trenutku kada su nestali problemi vezani za utjecaj Milorada Dodika, koji je i dalje njegov politički mentor.
-
Politička podobnost igra ključnu ulogu u ovom procesu.
Osim analize samog slučaja Ćuluma, Hadžović ukazuje na dublji problem koji se tiče cijelog sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. On podsjeća da su političke prakse koje miješaju politiku u oblasti sigurnosti vrlo štetne i ugrožavaju efikasnost institucija. Ova praksa nije novost u BiH, ali ostaje problem koji ozbiljno ugrožava integritet i funkcionalnost državnih tijela.
Neke od ključnih tačaka koje Hadžović ističe su:
-
Politika se sve češće i upornije miješa u rad sigurnosnog sektora, što dovodi do nejasnoća i podjela.
-
Postoje formalni nezavisni odbori koji bi trebali provoditi procedure imenovanja i razrješenja, ali u praksi ti odbori nisu potpuno apolitični.
-
Neformalna raspodjela pozicija po nacionalnom ključu još uvijek dominira unutar sigurnosnih struktura.
-
Pravo i pravda, kako navodi Hadžović, nisu uvijek prisutni “na svom tlu”, što govori o problemima sa vladavinom prava u BiH.
Sve navedeno ukazuje na ozbiljnu političku instrumentalizaciju institucija koje bi trebale služiti građanima i zaštiti njihove interese, umjesto da postanu poligon za političke igre.
Hadžović posebno ističe da je potrebno da Vijeće ministara preuzme odgovornost za trenutno stanje, što podrazumijeva:
-
Uspostavljanje reda u SIPA-i i ostalim sigurnosnim institucijama.
-
Izbjegavanje političkih pritisaka i utjecaja u imenovanju ključnih funkcija.
-
Osiguranje nezavisnosti i profesionalnosti unutar sektora sigurnosti.
-
Poštivanje zakonskih procedura i principa vladavine prava.
U konačnici, ova situacija sa povratkom Darka Ćuluma na funkciju direktora SIPA-e služi kao primjer dubljih problema u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, gdje politika često nadvlada stručnost i zakonitost. Hadžović naglašava kako se upravo ovakve prakse negativno odražavaju na cjelokupnu sigurnosnu situaciju i stabilnost zemlje.
Iako je povratak Ćuluma možda i praktično rješenje u kratkom roku, dugoročno rješenje zahtijeva transparentnost, odgovornost i depolitizaciju sigurnosnog sektora. Bez promjena u ovim oblastima teško je očekivati napredak u funkcioniranju državnih institucija i jačanju povjerenja građana u sigurnosne strukture.
Ovakvi izazovi jasno pokazuju da Bosna i Hercegovina još uvijek prolazi kroz fazu izgradnje stabilnih i profesionalnih državnih tijela, a bez snažnog političkog konsenzusa i poštovanja pravnih procedura teško je ostvariti trajne pozitivne promjene. Stoga je neophodno da svi nivoi vlasti, pa tako i Vijeće ministara, ozbiljno pristupe ovim pitanjima i preuzmu potrebnu odgovornost za budućnost sigurnosnog sektora u zemlji.
U konačnici, jasno je da će se stanje u sigurnosnom sektoru BiH mijenjati samo ukoliko postoji iskrena volja za reformama i depolitizacijom. Bez toga, svaka promjena će ostati površinska i neće donijeti potrebnu stabilnost niti povjerenje građana. Zato je od presudne važnosti da ključni akteri, uključujući Vijeće ministara, prepoznaju ozbiljnost situacije i djeluju odlučno, kako bi se spriječilo daljnje urušavanje institucija koje su stubovi sigurnosti i pravde u Bosni i Hercegovini.
