Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Staša Košarac, izjavio je nakon održane sjednice Vijeća ministara da su ministri iz Republike Srpske imali jasno definiran stav u skladu s zaključcima Narodne skupštine RS. On je istaknuo kako je njihov pristup bio u potpunosti usklađen s politikom koju je usvojila NSRS, te da je za njih ključno provesti ove zaključke, bez obzira na druge političke dinamike. Košarac je podcrtao važnost tih odluka za dalji razvoj odnosa unutar BiH, naglašavajući da će se njihova politika usmjeravati prema interesima Republike Srpske.
Kada je riječ o temama na dnevnom redu, Košarac je istaknuo kako nije bilo rasprave o evropskim pitanjima. To je, prema njegovim riječima, ukazalo na to da se tema približavanja BiH Europskoj uniji nije tretirala u sklopu ove sjednice. S druge strane, ministri iz Republike Srpske su se osvrnuli na nekoliko ključnih pitanja koja su u njihovom interesu, a jedno od njih je neprihvatljivost ulaganja u Oružane snage BiH. Košarac je zajedno s ministrom Amidžićem izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog vijesti o namjeri da se izdvoji oko 200 miliona KM za modernizaciju Oružanih snaga BiH. Objašnjavajući stav Republike Srpske, Košarac je naglasio da je ova odluka neprihvatljiva iz razloga što su informacije koje su se pojavile u javnosti bile dramatične, netačne i zabrinjavajuće, zbog čega je jasno stavljeno do znanja da ovakvi planovi neće biti podržani.
Jedno od ključnih pitanja o kojem su ministri iz Republike Srpske diskutirali bilo je pitanje demilitarizacije BiH i ukidanja Oružanih snaga. Košarac je naglasio da je za Republiku Srpsku ovo najvažniji proces koji treba provesti, jer smatraju da BiH treba biti oslobođena velikih troškova i angažmana vezanih uz vojnu infrastrukturu. Istaknuo je kako bi se sredstva koja bi bila usmjerena na modernizaciju Oružanih snaga trebala koristiti za ekonomski razvoj i poboljšanje života građana, a ne za vojnu potrošnju.
Osim toga, Košarac je spomenuo i pitanje kupovine zgrada za smještaj institucija BiH, posebno u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci. On je rekao da je važno da BiH bude prisutna u tim regijama i da se podrže takvi projekti, dok istovremeno ističe da je ključno provesti potrebne zakonske izmjene kako bi se olakšao razvoj tih institucija.
Još jedno sporno pitanje bilo je formiranje radne grupe za izmjene određenih zakona, a posebno onih koji se odnose na dijasporu i dopunsko obrazovanje djece iz bh. iseljeništva. Košarac je bio jasan u svom stavu da obrazovanje spada u ustavne nadležnosti Republike Srpske i Federacije BiH, a ne na razini BiH, te je stoga predložene izmjene zakona smatrano neprihvatljivim. Prema njegovom mišljenju, svaka intervencija na ovom području morala bi biti usklađena s ustavnim pravima entiteta, a nikako nametnuta na državnom nivou.
Za Košarca, kao i za mnoge političare iz Republike Srpske, ključni izazovi leže u balansiranju odnosa unutar BiH, s posebnim naglaskom na zaštitu entitetskih prava i provođenje zakonodavnih rješenja koja će biti u skladu s interesima njihovih građana. Smatrajući da BiH treba biti usmjerenija prema ekonomskoj stabilnosti i državnom suverenitetu, Košarac je poručio da je demilitarizacija ključan korak za budućnost zemlje. Takve odluke, prema njegovim riječima, neće samo smanjiti vojne troškove, već će omogućiti veću usmjerenost na privatni sektor, infrastrukturne projekte i socijalnu zaštitu.
Na kraju, Košarac je istaknuo kako će se Republika Srpska i dalje zalagati za očuvanje svojih ustavnih prava i nadležnosti te će nastaviti s nastojanjima da osigura da zakonske odluke na nivou BiH budu u skladu s interesima svih njenih naroda i entiteta. Iako su prijedlozi koje su iznijeli ministri iz Republike Srpske često predmet političkih nesuglasica, Košarac smatra da je važno održati dijalog i raditi na kompromisima koji će omogućiti stabilnost i dugoročnu mirnu koegzistenciju svih dijelova zemlje. U tom kontekstu, on se protivi bilo kakvim pokušajima centralizacije vlasti koja bi mogla ugroziti autonomiju i suverenitet entiteta, naglašavajući da samo kroz poštovanje ustavnih principa i ravnoteže između entiteta BiH može napredovati na putu ka stabilnosti i prosperitetu.
