U jeku rastućih napetosti na Bliskom istoku, iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, uputio je snažan poziv zapadnim silama, posebno Sjedinjenim Američkim Državama i nekim evropskim zemljama, da napuste regiju. Ova izjava dolazi u trenutku kada se Iran suočava s prijetnjama potencijalnih izraelskih napada na njegove nuklearne lokacije. Khamenei je izrazio nezadovoljstvo ulogom Zapada u regiji, optužujući ih za stvaranje nestabilnosti i lažne tvrdnje o donosu mira i stabilnosti. Njegov govor, održan tokom sastanka s visokim iranskim dužnosnicima u Teheranu, bio je jasna poruka da zemlje Bliskog istoka mogu same upravljati svojim poslovima ako im Zapad prestane nametati svoje interese.
Ajatolah Khamenei je posebno istakao da je Iran još uvijek u žalosti zbog nedavnog atentata na Hassana Nasrallaha, vođu Hezbollaha. Međutim, on je naglasio da tuga ne znači slabost. Prema njegovim riječima, “biti u žalosti ne znači biti depresivan i sjediti u kutu”. Umjesto toga, ova tuga je, kako je rekao, poziv na akciju, što je postalo očito u reakcijama iranskog vodstva koje se odlučno suprotstavlja izraelskim i zapadnim prijetnjama.
Iran je, prema tvrdnjama iranskih vlasti, opravdao svoj napad na izraelske ciljeve, naglašavajući da je to bilo neophodno za obnovu odvraćanja i očuvanje suvereniteta zemlje. Iranski napadi su bili fokusirani isključivo na vojne ciljeve, što je ključna razlika u odnosu na izraelske akcije koje su, prema Iranu, često usmjerene i na civilne ciljeve u susjednim zemljama poput Libanona.
Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova, izjavio je kako Iran ne teži eskalaciji sukoba na Bliskom istoku, uprkos napetostima koje se povećavaju nakon napada. On je istakao da su diplomatski kanali, uključujući razgovore s evropskim ministrima vanjskih poslova, aktivirani kako bi se smirile tenzije. Araghchi je naglasio da Iran nije izdao nikakva direktna upozorenja Sjedinjenim Državama, ali je kroz švicarsku ambasadu, koja djeluje kao posrednik, poslao upozorenja nakon iranskog raketnog napada na izraelske ciljeve.
U svom govoru, iranski ministar odbrane, Aziz Nasirzadeh, uputio je oštru poruku evropskim zemljama, pozivajući ih da obuzdaju izraelske akcije. “Ako Europa ne obuzda Izrael, suočit će se s našim odgovorom, a regija će se suočiti s velikim ratom,” izjavio je Nasirzadeh. Ova izjava dolazi u trenutku kada se održava hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, na kojem se očekuje rasprava o trenutnoj situaciji na Bliskom istoku.
Izraelski premijer, Benjamin Netanyahu, snažno je osudio iranske napade, nazivajući ih “velikom greškom”. On je poručio da će Iran platiti za svoje akcije, dodajući da Izrael nije spreman tolerirati takvu vrstu agresije. Netanyahu se obratio međunarodnoj zajednici, naglašavajući potrebu za zajedničkim djelovanjem protiv iranskih prijetnji.
Na sastanku u New Yorku, Iran će, kako se očekuje, braniti svoje postupke pozivajući se na Povelju UN-a. Prema iranskim vlastima, njihovi napadi na izraelske zračne baze, uključujući bazu Nevatim, koja je dom modernih borbenih aviona F-35, bili su u skladu s pravom na samoobranu. Također su ciljali sjedište izraelske obavještajne agencije Mossad, što ukazuje na visoku razinu iranske obavještajne pripreme za ove napade.
Načelnik iranskih oružanih snaga, general bojnik Mohammad Bagheri, istakao je da su svi ciljevi pažljivo odabrani kako bi se izbjegle civilne žrtve i kako bi napad bio precizan. “Iranski projektili su precizno gađali vojne baze, čime smo poslali jasnu poruku da Iran neće tolerirati agresiju,” izjavio je Bagheri. Ova akcija je, prema njegovim riječima, pokazala izraelskoj vojsci da su ranjivi na iranske napade, bez obzira na tehnološku nadmoć.
Iranski odgovor na moguće izraelske akcije također je bio tema diskusije u iranskom parlamentu, gdje je predsjednik parlamenta, Mohammad Baqir Qalibaf, izjavio da je Iran spreman na “neočekivani odgovor” ukoliko Izrael odluči uzvratiti. “Naš sljedeći odgovor na bilo koju izraelsku agresiju bit će na sasvim drugoj razini,” kazao je Qalibaf, naglašavajući da Iran ima planove koji bi mogli značajno destabilizirati izraelske vojne operacije.
Zaključak se može izvući iz činjenice da se situacija na Bliskom istoku ubrzano mijenja, a Iran je u poziciji u kojoj se ne želi povući pred prijetnjama. Njihov vojni i politički aparat pokazuje visok stupanj pripreme i odlučnosti da se suoče s izraelskim i zapadnim pritiscima. Iako Iran javno izjavljuje da ne želi eskalaciju, njihove akcije jasno pokazuju da su spremni na sve scenarije. Bliski istok ostaje jedna od najnestabilnijih regija u svijetu, a uloga Irana u ovim sukobima i dalje će biti ključna u nadolazećim mjesecima.
