Na nedavnom sudskom ročištu u Sud Bosne i Hercegovine, razmatrano je pitanje ukidanja pritvora dvojice značajnih političara iz entiteta RS – Nena-da Stevandića, predsjednika Narodne skupštine RS-a, i Radovana Viškovića, premijera tog entiteta. Oba su osumnjičena zajedno s Miloradom Dodikom za pokušaj rušenja ustavnog poretka BiH. Njihov boravak u institucijama pravosuđa odvijao se tiho i uz diskreciju, a odluka Suda donijeta je nakon što je Tužilaštvo zvanično zatražilo ukidanje pritvora i centralne potjernice.
Razrada
Sud je danas razmatrao prijedlog Tužilaštva da se Stevandiću i Viškoviću ukinu restriktivne mjere. Iznenađujući detalj je tajnovitost njihovog prisustva, budući da su obojica navodno tajno boravila u Tužilaštvu prije početka ročišta. Prema izvještajima sa lica mjesta, sud je brzo razmotrio prijedlog – u roku od oko 15 minuta po njegovom objavljivanju na stranici Suda.
-
Stevandić je na ročištu izjavio da se slaže s prijedlogom Tužilaštva, nakon čega mu je pritvor ukinut i određene mjere ukinute.
-
Višković je pak dao primjedbu: “uvaženi sude, ja ću se policiji javiti prijepodne”, čime je zatražio da mu se umjesto pritvora odobri mjera redovnog javljanja policiji.
Rezultat je bio povlačenje pritvora i potjernica, uz zamjenu mjerama:
-
javljaće se policijskoj stanici svakih 14 dana;
-
mjere se uvode samo nakon što su detaljno razmotrene činjenice i rizici.
Ove mjere su sada identične onima koje je dobio Milorad Dodik krajem prošle sedmice, nakon što je i on tiho pristupio Tužilaštvu i dao iskaz, nakon čega mu je isto tako ukinut pritvor.
Zanimljiv aspekt cijele situacije odnosi se na način ulaska i izlaska optuženika iz sudnice – koristeći VIP ulaz, naročito preko donjeg dijela. Prema izvještaju, i Dodik i njih dvojica su koristili takav put, što je izazvalo dodatna pitanja o transparentnosti i simbolici postupanja državnih institucija.
Ovaj proces vodi advokat Goran Bubić, poznat kao branilac Dodika, što sugerira usku povezanost njihovih slučajeva i pravnih strategija.
Kontekst i implikacije
Politička težina ovog slučaja ogleda se u tome što su osumnjičeni visoki dužnosnici RS-a, optuženi – zajedno s liderom tog entiteta – za napad na ustavni poredak i pokušaj razgradnje državnih tijela BiH. Centralna potjernica ukazuje na ozbiljnost optužbi i jačinu pravne presije koja je stavljena na te ličnosti.
Ono što je također značajno jeste ritam u kojem se odvija cijeli proces:
-
prijedlog Tužilaštva podnesen je u 11 sati;
-
isti je objavljen na zvaničnom sajtu Suda unutar 15 minuta;
-
pritvor i potjernice vraćene su unutar kratkog vremenskog okvira.
Ovakva brzina postupanja potiče pitanja o transparentnosti i o tome da li je dostavljena informacija javnosti pravovremeno i potpuno, s obzirom na to da se glasno govori o “skrivanju” od javnosti, naročito zbog toga što su prijedlozi bili evidentirani tek po objavi.
Druga implikacija tiče se mogućih posljedica po povjerenje u sudski sistem. Koraci poput tihe predaje, korištenja VIP ulaza, te iznenadnog ukidanja pritvora mogu podići sumnju u to da li je pravosudni sistem kontroliran od strane političkih centara moći – a ne ravnomjerno i nepristrano primjenjuje zakon.
Zaključak
Događaji u Sudu BiH s Stevandićem i Viškovićem predstavljaju nastavak procesa u kojem se visoki politički predstavnici entw znatno stavljaju pod znatni pravni nadzor. Pritvor, koji je formalno bio osnov za njihove optužbe, povučen je uz mjere redovnog javljanja policiji, čime su pokazane određene ustupke.
Međutim, način na koji je taj proces vođen – tajnost prisustva, brza odluka, VIP prolazi – otvara pitanja o transparentnosti, jednakosti pred zakonom i konzistentnosti sudskog sistema. Postoji bojazan da su neke odluke motivirane političkim kompromisima i lobiranjem, umjesto sistemskim kriterijima i pravnim standardima.
Bez obzira na to, jasno je da su Stevandić i Višković trenutno slobodni uz obavezu, a njihov naredni korak – prisustvo policiji svakih 14 dana – označava novu fazu pravnog procesa. Javni interes postavlja pitanje: da li će nadzor nad njihovim aktivnostima ubuduće biti uniforman kao za svakog drugog građanina, ili će prioriteti navoditi proces prema drugim političkim interesima? Kontekst optužbi protiv njih i Dodika postavlja dodatni izazov – da li će institucije uspjeti pokazati otpornost na političe dinamike, te izdržati test pred očima javnosti.
