U posljednjih nekoliko dana, Predsjedništvo Partije demokratskog progresa (PDP) donijelo je odluku koja bi mogla značajno uticati na političku dinamiku u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini. Naime, nakon više od sedam sati intenzivne rasprave, članovi Predsjedništva jednoglasno su se izjasnili da podržavaju ideju da građani izaberu novog predsjednika RS na redovnim izborima 2026. godine, bez obzira na to kakva će biti odluka Apelacionog vijeća Suda BiH u predmetu protiv aktuelnog lidera entiteta, Milorada Dodika.
Ova odluka ima nekoliko presudnih elemenata koje valja jasno razumjeti:
-
Održavanje redovnih izbora 2026. godine – PDP se zalaže za poštovanje demokratskih procedura i smatra da će redovne izborne metode obezbijediti legitimitet novog lidera, bez obzira na pravni svoljevima u predmetu Dodik–Sud BiH.
-
Neovisnost stava o ishodu apelacije – Neovisno hoće li Apelaciono vijeće potvrditi oslobađajuću presudu, vratiti slučaj na ponovno suđenje ili potvrditi osuđujuću odluku, PDP neće odustati od cilja da narod bira.
-
Potpuna podrška unutar stranke – Sedmosatna sjednica Predsjedništva bila je posvećena jedino ovoj temi, a konsenzus je postignut bez primjedbi – što pokazuje visoku razinu jedinstva i političke odlučnosti u PDP-u.
Na konferenciji za novinare, Radovan Višković, predsjednik PDP-a, jasno je kazao: “Dakle, naš jednoglasan stav je da treba da sačekamo redovne izbore…” Istakao je da PDP ima hrabrosti da izađe pred građane i učestvuje u izbornoj trci, bez obzira na pravnu neizvjesnost.
U nastavku je izričito ponovio stav stranke da se sudski postupak protiv Milorada Dodika smatra “montiranim” i izmišljenim, tvrdeći da se radi o čistoj političkoj kontroverzi. Prema njihovom mišljenju, Dodikov dolazak pod pritisak javnosti i pravosuđa zapravo otkriva da je sve bila samo farsa i politička predstava bez stvarne pravne težine.
Presuda Suda BiH, izrečena krajem februara, izriče Dodiku kaznu od jedne godine zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, zbog navodnog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Nakon toga, njegov advokat je uložio žalbu, čime je predmet prebačen pred Apelaciono vijeće.
– Mogućnost oslobađanja, vraćanja na ponovno suđenje ili pak potvrđivanje presude – svi ovi ishodi su sada u igri, ali PDP namjerava da to ne mijenja njihovu politiku – naglasio je Višković.
Uvod
Odluka Predsjedništva PDP-a dolazi u trenutku visokih tenzija u političkom prostoru BiH, u kojem se sve češće prepliću sudski processi i izborni ciklusi. Odbacujući ideju o zaobilaženju izbora putem pravosudnih odluka, PDP promoviše svoju strategiju kao odgovornu i demokratski osviještenu, sugerišući da one koji očekuju drugačiji put podrivaju legitimitet izbora i demokratije.
Razrada
Predsjednik PDP-a istakao je sljedeće ključne tačke:
-
Politička hrabrost – Stranka je spremna podnijeti teret nesigurnosti i političkih turbulencija ukoliko to znači da građani mogu izabrati svog lidera na regularan način.
-
Odbacivanje pravnog ingerencija – PDP smatra da ne smije primijeniti pravne instrumente protivno željama građana i da Sud BiH ne smije postati zamjena za volju birača.
-
Politička predstava – Višković u javnosti označava proces kao prizeman i politički motivisan, naglašavajući da Dodikovo “šunjanje” ka sudu i javna pompa služe cilju kontrole javne percepcije.
-
Jasna poruka biračima – Bez obzira na ishod apelacije, PDP traži da narod bude taj koji donosi odluku, kroz izborni proces, a ne pravosudna tijela.
Zaključak
Odluka PDP-a mogla bi imati duboke implikacije:
-
Kreira legitimnost njihove političke pozicije kao zagovornika demokratije i izbora, stavlja Sud BiH i apelaciju Dodika kao manje relevantne u političkoj trci.
-
Podiže kategorije pravde i demokratije iznad slike pravosudnog pritiska. PDP poručuje: “Neka građani odluče.”
-
Ispituje granice između politike i prava. Sudski proces se ne odbacuje, ali se želi jasno razdvojiti od političkih igara nastalih krajem februara.
– “Uz stav prije odluke Apelacionog vijeća pokazujemo političku hrabrost,” ponovio je Višković, poručujući kako su spremni na političku borbu i promošnju demokratije.
Ovaj potez PDP-a jeste politički izazov i rizik. Ukoliko Apelaciono vijeće potvrdi oslobađajuću presudu, PDP će se naći u situaciji gdje je njihov glavni argument o nelegitimnosti pravnog progona manipulativan. S druge strane, ukoliko presuda bude potvrđena, PDP riskira da bude percipiran kao zaštitnik osobe osuđene za ignorisanje zakona.
Međutim, ono što je neosporno jeste jasna poruka – PDP vjeruje da izbori trebaju ostati na nivou građana, a ne da bude podloga za političke kalkulacije vezane uz pravne ishode. U taj kontekst, njihov politički stav predstavlja programsku deklaraciju: demokratija se mora održati, bez obzira na prepreke.
Na kraju, ostaje da se vidi da li će ovaj PDP-ov princip “politike izbora iza zakona” zaživjeti u javnom diskursu i postati osnova njihove kampanje za 2026. godinu, ili će pravosudni tokovi ponovo promijeniti polje političke borbe u Republici Srpskoj.
