Nakon više od četrnaest godina prisutnosti na medijskoj sceni, vijest o zatvaranju regionalnog sjedišta Al Jazeere Balkans u Sarajevu došla je kao iznenađenje za mnoge – posebno za uposlenike ove televizijske kuće, ali i za širu javnost, medijske stručnjake i novinare koji su ovaj projekt smatrali jednim od najambicioznijih i najrelevantnijih u postjugoslovenskom prostoru. Ovaj potez označava ne samo kraj jednog značajnog medijskog poglavlja, već i pokreće brojna pitanja o razlozima, okolnostima i posljedicama ovog iznenadnog raspleta.
Informacija o gašenju još uvijek nije zvanično potvrđena putem javnog saopštenja Al Jazeera Media Networka, čije je centralno sjedište u Kataru, ali su dostupne informacije potvrdile reorganizaciju unutar mreže. Dio zaposlenika već je informiran o prekidu radnog angažmana, dok su drugima ponuđeni alternativni angažmani – bilo unutar drugih ogranaka mreže, bilo u digitalnom sektoru. Ono što dodatno šokira jeste činjenica da su zaposlenici prije samo nekoliko dana bili obaviješteni o najavi povećanja plata, što je u potpunoj suprotnosti s najnovijim razvojem situacije.
Direktor Al Jazeere Balkans, Tarik Đođić, podsjetio je kako je ova medijska kuća sa radom počela 11. novembra 2011. godine, s ukupno oko 200 zaposlenih, dok su godišnji prihodi prelazili 30 miliona KM. Osim sjedišta u Sarajevu, mreža je imala predstavništva u Beogradu, Zagrebu, Skoplju i Podgorici.
U svom početku, AJB je 2010. godine kupila lokalnu televiziju NTV Studio 99, koju je tada držala kompanija PEP u vlasništvu Adila Kulenovića, i to za iznos od 2,3 miliona KM – što je predstavljalo iznos tadašnjih dugovanja te televizijske kuće prema državi.
Jedan od većih projekata koji je trebao dodatno učvrstiti poziciju AJB-a u regiji, bila je izgradnja nove poslovne zgrade u sarajevskom naselju Šip. Taj projekt je, međutim, zaustavljen bez obrazloženja.
Nekoliko važnih karakteristika planirane zgrade uključuju:
-
Bruto površina (bez garaža): oko 8.500 m²
-
Ukupna površina s podzemnom garažom: 10.580 m²
-
Lokacija: poslovno-stambena zona Šip, uz planiranu Prvu transverzalu
-
Autor projekta: arhitekta Sead Gološ
Zaustavljanje ovog projekta tada je ostalo bez komentara, ali u svjetlu trenutnog gašenja redakcije, postaje jasnije da su promjene u strategiji poslovanja i dugoročnim planovima bile na pomolu već tada.
Reakcije na najnovije dešavanje nisu izostale. Javnost, ali i brojne medijske organizacije i udruženja novinara, izražavaju zabrinutost. Posebno se oglasilo Udruženje BH Novinari, koje je naglasilo da je AJB tokom 14 godina rada dosljedno izvještavala o ključnim regionalnim i globalnim temama, promovisala dijalog, mir, i stabilnost, te proizvodila visokokvalitetan dokumentarni i edukativni sadržaj.
Udruženje je izrazilo zabrinutost ne samo zbog iznenadne odluke o gašenju, već i zbog načina na koji su zaposleni obaviješteni – naime, mnogi su za ovu informaciju saznali iz medija. U svom saopštenju, Udruženje je pozvalo menadžment AJB da:
-
Otvoreno komunicira s novinarima i ostalim zaposlenicima o razlozima zatvaranja.
-
Transparentno objasni sve aspekte ove odluke.
-
Postupi zakonito u procesu prekida radnih odnosa u skladu s važećim zakonodavstvom BiH i Federacije BiH.
Poseban šok za uposlenike predstavlja činjenica da je menadžment samo nekoliko dana prije zvanične najave zatvaranja najavio povišice. Ova kontradikcija dodatno potpiruje sumnju i frustraciju među zaposlenima, koji smatraju da su ostavljeni bez osnovnih informacija i dovedeni pred svršen čin.
S obzirom na sve ove okolnosti, gašenje AJB se ne doživljava samo kao poslovna odluka, već kao ozbiljan udarac za novinarstvo u regiji, koje je već suočeno sa brojnim izazovima – od političkih pritisaka do sve izraženije komercijalizacije medijskog prostora. Mnogi analitičari upozoravaju da gubitak jednog od rijetkih regionalnih medija s nepristrasnim pristupom dodatno slabi medijsku sliku Balkana.
U zaključku, odluka o zatvaranju Al Jazeere Balkans u Sarajevu predstavlja više od pukog administrativnog poteza – ona je simbol kraja jedne ere nezavisnog, profesionalnog i regionalno orijentisanog novinarstva. Iako reorganizacija možda ima logiku iz perspektive menadžmenta u Kataru, lokalne posljedice su duboke i dugoročne. Bez jasne i transparentne komunikacije prema zaposlenima i javnosti, ova odluka ostavlja gorak ukus i otvara brojna pitanja na koja odgovori, za sada, izostaju.
