U Republici Srpskoj trenutno se odvijaju značajne promjene koje izazivaju sumnju i zabrinutost dijela javnosti i analitičara. Naime, Vlada Republike Srpske donijela je odluku kojom je od svih direktora i rukovodilaca u institucijama i ustanovama tražila da raspisuju konkurse za pozicije koje se trenutno obavljaju u statusu vršioca dužnosti. Ova odluka, objavljena na portalu „Glas Srpske“ 12. juna 2025. godine, odjeknula je kao iznenadna i gotovo neočekivana, budući da je velika većina zaposlenih na ovim funkcijama u ovom statusu već dugi niz godina, često u nezakonitim okolnostima.
Novinar Slobodan Vasković izražava sumnju u dobre namjere Vlade RS povodom ovog poteza. On naglašava da je Vlada, koja već godinama održava veliki broj rukovodilaca u statusu v.d., sada – ni iz čega – odlučila da uvede zakonitost i raspisivanje konkursa. Vasković smatra da je razlog za ovu naglu promjenu u postupcima vrlo vjerovatno povezan s nadolazećom presudom Miloradu Dodiku. Po njegovom mišljenju, ovaj događaj predstavlja ključni faktor koji je Vladu naveo da se „primora“ na zakonite procedure, što se ranije nije događalo.
U nastavku, može se izvući nekoliko bitnih tačaka koje ilustriraju složenost i pozadinu ove situacije:
-
Nezakonito stanje: Dugo godina veliki broj rukovodilaca radi kao vršioci dužnosti bez pravno validnih rješenja.
-
Iznenadna odluka o konkursima: Vlada sada, naglo i bez prethodne najave, zahtijeva raspisivanje konkursa za sve te pozicije.
-
Sumnje u motive: Umjesto da ovaj potez predstavlja iskrenu želju za zakonitošću, postoji osnovana bojazan da je riječ o pripremama za političku stabilizaciju uoči pravosudnih odluka.
Vasković dalje objašnjava kako je u pitanju „učvršćivanje pozicije“ SNSD-a i njegovog lidera Milorada Dodika uoči presude koja bi mogla ozbiljno narušiti njihovu poziciju. U ovom svjetlu, raspisivanje konkursa može biti politički manever kojim se želi konsolidovati vlast i osigurati podrška u institucijama koje bi mogle biti ugrožene eventualnim pravosudnim ishodom.
Ova situacija pokazuje da politika i pravna praksa u Republici Srpskoj ostaju duboko isprepletene, gdje odluke koje formalno trebaju biti administrativne i transparentne često imaju dalekosežne političke implikacije. Iznenadna promjena u vođenju kadrovske politike u javnim institucijama upućuje na mogući pritisak sa više strana, kao i na pripreme za buduće promjene u političkom pejzažu RS-a.
Zaključno, može se reći da ova situacija izaziva niz pitanja i zabrinutosti:
-
Koji su stvarni motivi Vlade RS za donošenje ove odluke sada, a ne ranije?
-
Da li će proces raspisivanja konkursa biti zaista transparentan i pošten, ili će služiti kao sredstvo za jačanje postojećih političkih struktura?
-
Kako će se promjene u upravljanju institucijama odraziti na stabilnost i funkcionisanje javnog sektora u RS-u?
-
Koja će biti uloga Milorada Dodika i SNSD-a nakon izricanja presude i kako će ovaj potez utjecati na njihov politički status?
U svakom slučaju, jasno je da ova odluka Vlade nije usmjerena samo na formalno uređenje kadrovske situacije, već da nosi jake političke konotacije koje će sigurno utjecati na dalju dinamiku vlasti u Republici Srpskoj. S obzirom na neizvjesnost uoči presude Miloradu Dodiku, ovaj potez može se tumačiti i kao pokušaj jačanja i pripreme za moguće izazove koji predstoje.
Uz sve navedeno, treba naglasiti da je ovakva situacija posebno problematična jer dodatno produbljuje nepovjerenje građana u institucije i pravni sistem Republike Srpske. Dugogodišnje držanje rukovodilaca u statusu vršioca dužnosti već godinama ukazuje na nedostatak transparentnosti i poštivanja zakonskih procedura, što može narušiti efikasnost i legitimnost rada institucija. Sada, kada se najavljuju konkursi kao instrument ozakonjenja postojećeg stanja, ostaje pitanje da li će to zaista dovesti do poboljšanja ili će biti samo formalnost kojom će se zadržati sadašnji politički utjecaj na javne funkcije. Ukoliko proces ne bude vođen u skladu sa načelima pravičnosti i otvorenosti, to može dovesti do dodatne polarizacije društva i jačanja političkih tenzija u vrlo osjetljivom trenutku.
Također, ovaj potez Vlade Republike Srpske može imati i šire posljedice na unutrašnju političku scenu i odnose unutar Bosne i Hercegovine. U vremenu kada se očekuje presuda za visokopozicionirane političke aktere, poput Milorada Dodika, ovakve promjene u kadrovskim politikama mogu biti shvaćene kao pokušaj stabilizacije vlasti i slabljenja utjecaja opozicije i pravosudnih institucija. Očito je da se politička borba odvija ne samo na vidljivim frontovima već i kroz institucionalne mehanizme i kontrolu nad ključnim pozicijama. Ovakav razvoj događaja naglašava koliko su pravni i politički sistemi u RS-u i BiH duboko isprepleteni, te ukazuje na neophodnost dodatnog jačanja transparentnosti i nezavisnosti institucija, kako bi se obezbijedila stabilnost i povjerenje građana u budućnosti.
