U posljednjim dešavanjima na političkoj sceni Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, pažnju javnosti i međunarodnih institucija privukla je odluka lokalne Skupštine da izmijeni Zakon o policiji, što otvara vrata mogućnosti da aktuelni šef policije, Goran Pisić, ostane na toj funkciji i po treći put zaredom. Iako se ovaj potez, formalno gledano, vodi kao zakonit, izazvao je ozbiljne kontroverze kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou.
Nova zakonska rješenja, koja su usvojena neposredno pred kraj drugog mandata Gorana Pisića, ukidaju prethodna ograničenja – više ne postoji granica ni po broju mandata, ni po godinama starosti, niti po prethodnoj sudskoj presudi koja je raniji proces imenovanja proglasila nezakonitim. Ove izmjene zakonodavci iz vlasti i opozicije usvojili su jednoglasno, uz uvjerenje da postoji opravdanost i stručna potreba za još jednim mandatom trenutnog rukovodioca.
Kako pojašnjava Damir Bulčević, predsjednik Skupštine Brčko distrikta, Pisić ima pravo konkurisati, jer su izvještaji o njegovom radu pozitivni, ali to ne znači da će automatski biti i izabran. Međutim, takva formulacija u praksi postaje manje značajna u kontekstu već prethodno donesenih odluka i ukinutih pravnih barijera.
Zanimljivo je da se ovakva zakonodavna aktivnost odvila unatoč upozorenjima i negodovanju iz redova Evropske unije (EU) i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koje su se u više navrata javno oglasile protiv izmjena Zakona. U svom dopisu, ove organizacije su istakle da su zakonske promjene u direktnoj suprotnosti s postojećim zakonom i presudom Apelacionog suda Brčko distrikta, te da takva praksa ozbiljno narušava demokratske standarde i vladavinu prava.
U pismu koje su uputili vlastima Distrikta, jasno se ističe nekoliko spornih tačaka:
-
Zakon je protivno međunarodnim standardima, posebno u vezi sa ograničavanjem mandata rukovodnog kadra.
-
Presuda Apelacionog suda se zanemaruje, iako bi po važećim zakonima morala biti obavezujuća.
-
Mogućnost manipulacije pravnim sistemom otvara prostor za dugoročno narušavanje institucionalne stabilnosti.
Iako bi se očekivalo da se u ovako osjetljivom trenutku oglasi i Ured visokog predstavnika (OHR), na čelu s Christianom Schmidtom, to se nije dogodilo. OHR je ostao suzdržan i bez javnog komentara, što je mnogi protumačuju kao pasivno odobravanje ove političko-pravne transformacije. Dodatno zbunjujuće je to što su u prethodnim slučajevima upravo iz OHR-a dolazile odluke koje su imale presudan uticaj na status Gorana Pisića – uključujući i svojevremeni nalog supervizora kojim mu je, uprkos presudi, omogućeno da ostane na funkciji.
Potpredsjednik Skupštine Brčko distrikta, Ivo Filipović, otvoreno priznaje da se kroz ove izmjene, između ostalog, realizuju preporuke iz krugova unutar OHR-a. Kako tvrdi, postoji ideja da kvalitetnom kadru treba omogućiti nastavak mandata, ukoliko se ocijeni da je njegovo prisustvo korisno za instituciju. Upravo ta teza dodatno polarizuje stavove i otvara pitanja o transparentnosti, principijelnosti i dosljednosti međunarodne zajednice u BiH.
Situacija u Brčkom najočitije oslikava trenutni raskol između:
-
Domaćih zakonodavaca, koji tvrde da postupaju u skladu s lokalnim potrebama i profesionalnim kriterijima;
-
Međunarodnih institucija, koje sve češće upozoravaju na narušavanje demokratskih procesa;
-
OHR-a, čija šutnja izaziva sumnju i stvara prostor za tumačenja da se ključne institucije ne ponašaju neutralno.
Filipović ističe i zabrinutost zbog moguće reakcije međunarodne zajednice: “Bojim se i njihove ocjene, i njihove sugestije… šta će sutra reći o radu našeg parlamenta?” Ovakva izjava otkriva unutrašnju nesigurnost i mogući pritisak kojem su lokalni akteri izloženi.
U konačnici, pitanje nije samo da li će Goran Pisić ostati šef policije, već šta takav način donošenja zakona govori o stanju institucija u BiH. Primjeri prilagođavanja zakona pojedincima nisu rijetkost, ali svaki novi slučaj dodatno podriva povjerenje građana u pravni poredak. Kada se presude ruše političkom voljom, a zakoni kroje prema imenima, postaje sve neizvjesnije šta će na kraju ostati od samih institucija.
U zemlji u kojoj su pravila često podložna reinterpretaciji, pitanje više nije ko vlada, već kako i po čijim pravilima. A to, u kontekstu Brčkog, postaje šira ilustracija stanja u kojem se nalazi cijeli politički sistem Bosne i Hercegovine.
