Lav Nikolajevič Tolstoj, jedan od najvećih književnih genija svih vremena, autor besmrtnih djela poput “Rata i mira” i “Ane Karenjine”, imao je fascinantnu, ali malo poznatu vezu s islamom. Ovaj ruski aristokrata i mislilac, koji je u kasnijem periodu života razvio duboku duhovnost i kritički odnos prema organiziranoj religiji, pokazivao je izuzetno poštovanje prema islamu i Poslaniku Muhammedu s.a.v.s. Tolstojevi zapisi o islamu, nastali krajem 19. i početkom 20. stoljeća, otkrivaju iznenađujuće pozitivne stavove koji su i danas relevantni za razumijevanje dijaloga između različitih vjerskih i kulturnih tradicija.
Šta je Tolstoj zaista napisao o islamu?
Tolstojevo zanimanje za islam razvilo se u kasnijem periodu njegovog života, kada je već bio razočaran u institucionalno kršćanstvo i tražio autentičniju duhovnost. U svojim dnevnicima i pismima, Tolstoj je često izražavao divljenje prema jednostavnosti i jasnoći islamskog učenja.
U djelu “Pisma o Bogu i religiji“, Tolstoj piše: “Muhammed je osnovao religiju koja je superiorna u odnosu na mnoge druge zbog svoje racionalnosti i jasnoće. Ona je uspjela pokoriti i civilizirati divlje narode i nacije koje su naseljavale Afriku, a koje su bile u potpunosti uronjene u varvarstvo.“
Posebno ga je impresionirala islamska koncepcija Boga: “Islam je religija koja odgovara i u skladu je sa mudrošću i potrebama srca i uma… Vjerujem da će u budućnosti istinska religija koja će vladati prosvijećenim čovječanstvom biti religija zasnovana na jedinstvu Boga, kakvu propovijeda islam, ali očišćenu od svih dogmi i mističnih elemenata.“
Tolstoj je također cijenio praktičnu prirodu islama i njegovu društvenu dimenziju: “Muhammed je uveo principe jednakosti među ljudima, bratstva i jedinstva svih vjernika, bez obzira na njihovu nacionalnost ili rasu. Ovo je bilo revolucionarno za njegovo vrijeme.“
Zašto su Tolstojevi stavovi o islamu važni?
Tolstojevi pozitivni stavovi o islamu značajni su iz nekoliko razloga:
1. Dolaze od neočekivanog izvora
Činjenica da jedan od najvećih ruskih i svjetskih književnika, odgojen u pravoslavnoj tradiciji, izražava takvo poštovanje prema islamu, ruši stereotipe o neizbježnom sukobu između kršćanskog i islamskog svijeta.
2. Predstavljaju most između kultura
U vrijeme kada je Tolstoj pisao, Rusko Carstvo je bilo u stalnom konfliktu s Osmanskim Carstvom i drugim muslimanskim zemljama. Njegovi stavovi predstavljali su rijedak glas razuma i međureligijskog poštovanja.
3. Pokazuju univerzalnost duhovnih vrijednosti
Tolstoj je u islamu prepoznao mnoge vrijednosti koje je i sam zagovarao – jednostavnost, jednakost, socijalnu pravdu i izbjegavanje materijalizma.
“Tolstoj je bio jedan od rijetkih zapadnih intelektualaca svog vremena koji je mogao nadići kulturne predrasude i vidjeti suštinske vrijednosti islama,” objašnjava dr. Muhamed Filipović, historičar filozofije. “Njegova sposobnost da prepozna duhovne istine u različitim tradicijama čini ga pretečom današnjeg međureligijskog dijaloga.”
Tolstoj o Poslaniku Muhammedu s.a.v.s.
Posebno su zanimljivi Tolstojevi zapisi o Poslaniku Muhammedu s.a.v.s., u kojima izražava duboko poštovanje prema njegovoj ličnosti i misiji:
“Nema sumnje da je Poslanik Muhammed jedan od najvećih reformatora koji su služili društvenom napretku. Dovoljno je reći da je on vodio cijeli narod ka svjetlosti istine, učinio ga miroljubivim gdje je ranije vladalo divljaštvo i krvoproliće, otvorio mu put ka napretku i civilizaciji, što je djelo koje zaslužuje ne samo poštovanje već i divljenje.“
U jednom od svojih pisama, Tolstoj je napisao: “Muhammed nije samo osnivač religije, već i države i imperije. On je bio religijski učitelj, socijalni reformator, moralni vodič, administrativni kolos, hrabri ratnik, veliki govornik, sjajni zakonodavac i sudija. U svim ovim ulogama, on je bio heroj.“
Tolstoj je također cijenio Poslanikovu skromnost i jednostavan način života: “Muhammed je živio jednostavno, spavao na prostoj asuri, jeo jednostavnu hranu, krpio svoju odjeću i muzao svoje koze. Ovo je primjer koji bi trebali slijediti svi religijski lideri.“
Reakcije na Tolstojeve stavove o islamu
Tolstojevi stavovi o islamu izazvali su različite reakcije u njegovo vrijeme:
U Rusiji:
- Pravoslavna crkva, koja ga je već ekskomunicirala zbog njegovih kritika institucionalne religije, dodatno je osudila njegove pohvale islamu
- Progresivni intelektualci su cijenili njegov otvoreni um i spremnost da preispituje dominantne narative
- Muslimani u Ruskom Carstvu, posebno na Kavkazu i u Centralnoj Aziji, smatrali su ga saveznikom
U muslimanskom svijetu:
- Tolstojeve ideje su bile posebno popularne među muslimanskim reformistima
- Njegovi radovi su prevođeni na arapski, turski i perzijski
- Mnogi muslimanski intelektualci su citirali njegove pohvale islamu kao dokaz univerzalnosti islamskih vrijednosti
“Tolstojeva fascinacija islamom bila je dio njegovog šireg traganja za autentičnom duhovnošću koja nadilazi dogme i institucije,” objašnjava dr. Amina Šiljak-Jesenković, stručnjakinja za rusko-islamske kulturne veze. “On je u islamu vidio mnoge elemente koje je smatrao esencijalnim za istinsku religiju – jednostavnost, racionalnost, socijalnu pravdu.”
Posljedice i značaj danas
Tolstojevi stavovi o islamu imaju nekoliko važnih implikacija za današnji svijet:
-
Podsjećaju nas na mogućnost međureligijskog dijaloga – Ako je Tolstoj, iz svoje kulturne i vjerske pozadine, mogao cijeniti islam, to pokazuje da su mostovi razumijevanja uvijek mogući
-
Pružaju alternativni narativ – U vremenu kada se često naglašavaju sukobi između različitih religijskih tradicija, Tolstojevo poštovanje prema islamu podsjeća nas na dugu historiju međusobnog uvažavanja i intelektualne razmjene
-
Inspiriraju kritičko mišljenje – Tolstojeva spremnost da preispituje dominantne stavove svoje kulture o drugim religijama podstiče nas da i sami preispitujemo predrasude i stereotipe
“U današnjem polariziranom svijetu, Tolstojevi stavovi o islamu mogu služiti kao most razumijevanja,” ističe dr. Enes Karić, islamski teolog. “Oni pokazuju da istinski veliki umovi mogu prepoznati vrijednost u različitim duhovnim tradicijama.”
Zaključak: Lekcije za današnji svijet
Tolstojevo poštovanje prema islamu i Poslaniku Muhammedu s.a.v.s. podsjeća nas da istinska duhovnost nadilazi granice religija, kultura i nacija. U vremenu kada se religijske razlike često koriste za poticanje sukoba, njegov primjer pokazuje da je moguć drugačiji put – put međusobnog poštovanja i prepoznavanja univerzalnih vrijednosti koje dijelimo.
Kao što je sam Tolstoj napisao: “Istina je jedna, ali mudraci je nazivaju različitim imenima.” Ova jednostavna misao možda najbolje sažima Tolstojev odnos prema islamu – prepoznavanje istine i mudrosti bez obzira na njihov izvor ili ime pod kojim se pojavljuju.
Tolstojev primjer poziva nas da nadilazimo površne razlike i tražimo dublje veze koje ujedinjuju ljudski rod u potrazi za smislom, pravdom i duhovnim ispunjenjem.
