Predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, održao je konferenciju za novinare dan nakon pada Srebrenice, 12. jula 1995. godine. Na toj konferenciji, predsjednik Izetbegović je iznio zahtjeve prema Ujedinjenim narodima (UN) i NATO-u za uspostavljanje narušene zone Srebrenice u granicama iz maja 1993. godine.
Zahtjevi prema UN-u i NATO-u
Izetbegović je zatražio od UN-a i NATO-a da, ako ne mogu ili neće silom uspostaviti narušenu zonu Srebrenice, to javno kažu. Također, tražio je da se osiguraju šatori, hrana i lijekovi za izbjeglo stanovništvo te evakuacija ranjenih i bolesnih civila.
“Sadašnja konfuzija u izjavama pojedinih čelnika UN-a i NATO-a, evropskih i američkih državnika, samo dalje usložnjava ionako tešku situaciju. Njihovi negativni odgovori, naravno, značili bi javni pristanak na legalizaciju sile u međunarodnom pravu i prihvatanje genocida kao svršene činjenice i ratnih zločinaca kao ravnopravnih pregovarača,” rekao je Izetbegović.
Situacija na terenu
Predsjednik Izetbegović je također izvijestio o situaciji u Potočarima, gdje su se sklonile izbjeglice. Prema njegovim riječima, srpske snage su razoružale tamošnji Holandski bataljon UN-a, odvajale žene i muškarce, te muškarce vodile na stadion. Izetbegović je izrazio zabrinutost i zbog dolaska srpskih trupa prema Žepi sa sjevera i juga.
Kritika međunarodne zajednice
Izetbegović je oštro kritikovao neodlučnost međunarodne zajednice, posebno Jasušija Akašija, kojeg je optužio za neodlučnost koja je dovela do tragedije u BiH.
“Ujedinjeni narodi doveli su do današnje situacije. Sve njihove akcije bile su redovno zakašnjele i krajnje nedovoljne,” rekao je Izetbegović.
Budućnost snaga UN-a u BiH
Kada je riječ o ostanku snaga UN-a u Bosni i Hercegovini, predsjednik Izetbegović je rekao da mandat neće biti produžen nakon novembra te godine, iako će se razmatrati i mogućnost njihovog ranijeg odlaska.
pressmediabih
