Sud Bosne i Hercegovine poduzeo je značajan pravni korak time što je zvanično uputio zahtjev Interpolu za raspisivanje međunarodne potjernice protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića. Obojica su osumnjičeni za ozbiljno krivično djelo udara na ustavni poredak, što je izazvalo veliku pažnju javnosti i političkih krugova.
Pored njih, u istom slučaju se spominje i premijer RS-a Radovan Višković, koji također ima nalog za privođenje i odobren pritvor u trajanju od 30 dana od trenutka hapšenja. No, ono što je privuklo posebnu pažnju jeste činjenica da institucije Bosne i Hercegovine, uključujući SIPA-u i druge policijske agencije, nisu do sada izvršile hapšenje navedenih političara.
S obzirom na to, Sud BiH je donio odluku da uputi službeni zahtjev Interpolu, tražeći raspisivanje međunarodne potjernice za Dodika i Stevandića, budući da su oni napuštali teritoriju Bosne i Hercegovine nakon što je raspisana centralna potjernica. Međutim, ovakav zahtjev nije podnesen za Viškovića, jer za sada ne postoje informacije da je on napustio zemlju.
Jedan od ključnih aspekata ovog slučaja jeste proces donošenja odluke unutar Interpola. Iako je Sud BiH poslao zahtjev, konačna odluka o tome da li će potjernica biti raspisana leži u rukama Interpolovog glavnog ureda u Lyonu. Ova institucija ima rok od tri dana da razmotri valjanost zahtjeva i donese konačnu odluku.
Interpol, kao međunarodna policijska organizacija, funkcioniše po strogo definisanim pravilima. Postoje određeni kriteriji na osnovu kojih može odbiti zahtjev za potjernicu, a neki od njih uključuju:
- Ako se krivično djelo odnosi na privatne ili porodične odnose (npr. poligamija, preljuba ili homoseksualni akti u državama gdje su zakonom zabranjeni).
- Ako se radi o prekršajima koji se odnose na kulturne ili moralne norme određene države (npr. prostitucija).
Kako se ni jedno od ovih pravila ne odnosi na slučaj Dodika i Stevandića, očekuje se da će Interpol detaljno razmotriti zahtjev Bosne i Hercegovine, uključujući izvore informacija, pravne dokaze i moguće političke implikacije.
Ipak, čak i ako Interpol odluči da raspiše crvenu potjernicu, to ne znači da su Dodik i Stevandić automatski uhapšeni. Odluka o hapšenju ostaje na državama članicama Interpola. Drugim riječima, ako se njihova imena pojave na zvaničnoj listi Interpola, vlasti drugih zemalja će imati mogućnost da ih uhapse, ali nisu obavezne da to učine.
Postavlja se pitanje u koje bi zemlje Dodik i Stevandić mogli putovati bez rizika od hapšenja. Prema dostupnim informacijama, to bi mogle biti:
- Srbija
- Mađarska
- Izrael
Ove zemlje su poznate po svojim političkim odnosima sa rukovodstvom Republike Srpske, te ostaje neizvjesno kako bi njihove vlasti reagovale u slučaju da Interpol objavi zvaničnu potjernicu.
Takođe, važno je napomenuti da Interpol ne može natjerati nijednu državu da postupi po potjernici. Njegova funkcija je prvenstveno informativna – države članice dobijaju obavještenje da su određene osobe pod potjernicom, ali konačna odluka o hapšenju ostaje u njihovim rukama.
Ako Interpol odobri zahtjev Bosne i Hercegovine, to će svakako biti značajan pravni presedan i potencijalno otežati kretanje Dodika i Stevandića izvan određenih država. No, najveća odgovornost za njihovo hapšenje i dalje ostaje na institucijama Bosne i Hercegovine, koje bi trebale preduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale sprovođenje zakona i omogućile pravično suđenje.
Ovaj slučaj ima širi politički i pravni značaj, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za međunarodnu zajednicu, jer pokazuje kako se pravosudne odluke i međunarodni instrumenti poput Interpola koriste u slučajevima političkih figura optuženih za ozbiljna krivična djela. U narednim danima, pažnja javnosti i pravnih stručnjaka bit će usmjerena na odluku Interpolovog glavnog ureda, koja će odrediti dalji tok događaja prenosi pressmediabih
