Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava 25. novembra, ima izuzetno važan historijski značaj. Prije 81 godinu, 25. i 26. novembra 1943. godine, u Mrkonjić-Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Ova sjednica označila je obnovu državnosti Bosne i Hercegovine unutar njenih historijskih granica i potvrđivanje ravnopravnosti svih naroda koji u njoj žive.
Ključne odluke ZAVNOBiH-a:
- Obnova državnosti: Bosna i Hercegovina je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva država u okviru tadašnje Jugoslavije.
- Ravnopravnost naroda: Usvojena je rezolucija kojom se naglašava da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, i hrvatska, i muslimanska država, u kojoj svi narodi imaju jednaka prava.
- Centralno predstavništvo: ZAVNOBiH je konstituiran kao najviši organ vlasti i centralno političko tijelo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP-a) u BiH.
Nakon rata i Dejtonskog sporazuma:
Do početka rata 1992. godine, 25. novembar bio je neradni dan i obilježavao se na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kojim je BiH podijeljena na dva entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska), ovaj datum se obilježava samo u Federaciji BiH, dok vlasti u Republici Srpskoj ne priznaju ovaj praznik.
Obilježavanje danas:
U Federaciji BiH, 25. novembar je neradni dan i obilježava se nizom manifestacija, uključujući polaganje cvijeća na spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata i posljednjeg rata u BiH (1992-1995). Ove aktivnosti služe kao podsjetnik na borbu za slobodu, jednakost i državnost Bosne i Hercegovine, ali i na važnost očuvanja ovih vrijednosti u današnjem društvu.
Dan državnosti simbolizira zajedničku prošlost i težnju naroda BiH ka izgradnji društva zasnovanog na ravnopravnosti i multikulturalnosti, vrijednostima koje su potvrđene i tokom zasjedanja ZAVNOBiH-a prenosi pressmediabih
