U nedjelju, 27. oktobra, dolazi do promjene režima vremena, a to znači da će se kazaljke sata vratiti unazad za jedan sat. U tri sata ujutro kazaljke ćemo pomjeriti na dva sata, čime ćemo dobiti jedan sat više za spavanje ili za uživanje u prvoj jutarnjoj kafi. Ova promjena na zimsko računanje vremena tradicionalno se primjenjuje već dugi niz godina i omogućava prilagođavanje dnevnog rasporeda kraćem trajanju dnevnog svjetla.
Praksa pomicanja kazaljki između ljetnog i zimskog vremena zapravo je uvedena kako bi se uštedjela električna energija, prvenstveno u industrijskim sektorima. Ideja iza ove promjene je da ljudi tokom ljeta, kada sunce ranije izlazi, započnu dan ranije, koristeći više prirodnog svjetla, dok se zimi, kada su dani kraći i sunce izlazi kasnije, prilagođavaju tom ritmu i počinju dan kasnije.
Ova praksa, međutim, nije bez kontroverzi. Naime, prije više od pet godina Evropski parlament je izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, budući da se u mnogim zemljama došlo do zaključka da promjena vremena nije donijela očekivane koristi. Prema rezultatima ankete, 84 posto ispitanika podržalo je tu ideju, te su se nadali da će se sezonsko pomicanje sata uskoro ukinuti. Ipak, anketa nije obuhvatila velik broj stanovništva; samo 4,6 miliona ljudi sudjelovalo je u istraživanju, što je otprilike 1 posto ukupne evropske populacije. Dvije trećine učesnika ove ankete dolazilo je iz Njemačke, što je dodatno izazvalo zabrinutost oko reprezentativnosti rezultata.
Iako je ideja bila da svaka članica Evropske unije odluči hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena, ta odluka nije sprovedena do kraja. Naime, članice EU strahovale su od stvaranja različitih vremenskih zona unutar kontinenta, što bi moglo uzrokovati dodatne komplikacije u svakodnevnom životu, trgovini i međunarodnim poslovima. Upravo zbog tog straha, praksa pomicanja kazaljki ostala je na snazi i nije došlo do konačne promjene.
Prednosti i mane sezonskog pomicanja vremena izazivaju različite reakcije među stanovništvom. Oni koji podržavaju ovu praksu smatraju da ona pomaže u boljoj organizaciji dana, posebno ljeti kada je dan duži. Koristeći više prirodnog svjetla, ljudi se lakše prilagođavaju vremenskom ritmu, a ekonomisti tvrde da to smanjuje troškove energije u domaćinstvima i industriji.
S druge strane, postoje i mnogi koji vjeruju da ova praksa više nema toliko koristi u modernom svijetu. Kritičari naglašavaju da pomicanje sata može izazvati zdravstvene probleme, poput poremećaja sna, što posebno pogađa starije osobe i djecu. Također, promjena vremena može uticati na produktivnost na radnim mjestima, jer mnogi radnici prijavljuju osjećaj umora i dezorijentacije nekoliko dana nakon pomicanja kazaljki.
Neki stručnjaci ističu da sezonsko pomicanje sata zapravo više nije potrebno, jer tehnologija i napredak u korištenju energije omogućavaju da se uštede postižu na druge načine. LED osvjetljenje, napredni sustavi grijanja i hlađenja, kao i pametni uređaji u kućama i firmama omogućavaju efikasniju upotrebu energije, što smanjuje potrebu za promjenom vremena radi uštede.
Pored toga, kako se globalna svijest o ekologiji i klimatskim promjenama povećava, mnogi ljudi i kompanije traže održivije načine korištenja resursa, umjesto oslanjanja na stare metode kao što je sezonska promjena vremena. Ova tranzicija mogla bi postati stvar prošlosti, ali trenutno, mnoge zemlje EU i dalje slijede ovu praksu.
U svakom slučaju, promjena vremena koja dolazi u oktobru i dalje je na snazi, a građani će još jednom imati priliku uživati u dodatnom satu odmora. Ova prilagodba podsjeća nas na važnost efikasne upotrebe energije, ali također postavlja pitanje koliko je ova praksa relevantna u savremenom svijetu.
Zaključno, pomicanje kazaljki između ljetnog i zimskog računanja vremena možda neće trajati zauvijek, ali dok se konačna odluka ne donese, ova praksa će i dalje oblikovati naše rasporede i način na koji organiziramo svoje dane. Bez obzira na to koliko je efektivna ušteda energije u modernom dobu, jasno je da pitanje pomicanja vremena otvara šire diskusije o tome kako se prilagođavamo promjenama u svijetu koji se stalno razvija prenosi hayat
