Kešo: Neprihvatljivo je da oni koji odbacuju evropski put BiH vode pregovore s EU
U nedavnom intervjuu za Fenu, državni zastupnik Safet Kešo iz Stranke demokratske akcije (SDA) izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog preuzimanja ključne uloge u pregovorima o pristupanju Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji od strane Milorada Dodika. Ova izjava nije samo puko izražavanje stava, već odražava složenu političku dinamiku koja se odvija unutar BiH. Kešo je naglasio da oni koji otvoreno sumnjaju u evropski put BiH i preziru EU ne bi trebali imati pravo da vode pregovore. Ova izjava dolazi u trenutku kada su odnosi unutar političke scene u BiH napeti, a evropski put zemlje je pod stalnom prijetnjom blokada i destruktivnog djelovanja.
Dodik, koji je već dugi niz godina na čelu Republike Srpske, prema Kešinim riječima, sada pokušava izvrnuti situaciju i uspostaviti sebe kao ključnog pregovarača. “Nakon više od decenije posvećene ruskom i velikosrpskom cilju, Dodik želi da iskoristi trenutnu situaciju i postane glavni pregovarač sa EU,” istakao je Kešo, dodajući da je to kao da “piromanu koji je više puta pokušao zapaliti kuću sada predamo najmoćniji bacač plamena”. Ova metafora savršeno oslikava koliko je Kešo zabrinut zbog Dodikovih namjera da preuzme kontrolu nad procesom koji je, prema njegovim riječima, ranije sam sabotirao. Naime, Dodikova retorika i postupci često su bili usmjereni prema podrivanju evropskih integracija, što dodatno komplikuje situaciju.
Kešo je također ukazao na to da bi eventualno imenovanje Ane Trišić-Babić, kandidatkinje SNSD-a, kao glavnog pregovarača značilo da bi “ona već samim Dodikovim prijedlogom bila kompromitovana”. Politika u BiH često je obilježena prebacivanjem odgovornosti i manipulacijama, a Dodikova strategija, prema Keši, predstavlja još jedan primjer takve dinamike. “On, kamufliran kroz HDZ-ovu predsjedavajuću Vijeća ministara, Borjanu Krišto, pokušava progurati svoj projekat ‘državnog pregovarača’. U isto vrijeme, otvoreno priča o strateškom partnerstvu s Rusijom, što je očigledan sukob interesa”, naglasio je Kešo, dodajući da ovakvo ponašanje dovodi do daljnjeg razjedinjavanja i nesigurnosti unutar zemlje.
Ova situacija otvara pitanje ko bi zapravo trebao imenovati glavnog pregovarača. Kešo je ukazao da bi u normalnim okolnostima to pitanje trebalo biti sporedno. “Da su odnosi unutar vladajuće koalicije Trojka–SNSD–HDZ makar približno normalni, ne bi bilo važno ko provodi imenovanje. Međutim, činjenica da se više raspravlja o nadležnostima nego o kvaliteti kandidata pokazuje da pojedinci žele kontrolirati ili usporiti proces”, izjavio je Kešo, naglašavajući potrebu za transparentnosti i demokratičnosti u ovom važnom procesu. Ova dinamika dodatno naglašava neophodnost da se političke stranke usmjere ka zajedničkom cilju, umjesto da se bave međusobnim sukobima.
Kešo je također istakao važnost uključivanja svih relevantnih aktera u proces izbora glavnog pregovarača. “Pregovarači moraju zastupati cijelu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane. Zato je ključno da se u proces uključe kompetentni i obrazovani kandidati iz vlasti i opozicije”, poručio je Kešo, pozivajući na otvorenost i saradnju među svim političkim strankama. Njegovo insistiranje na tome da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH treba imati ovlaštenje za imenovanje glavnog pregovarača s EU dodatno ukazuje na potrebu za jasnijim i stabilnijim zakonskim okvirom. To bi omogućilo da se izbjegne političko manipuliranje i osigura da proces bude u skladu s evropskim standardima.
Na kraju, Kešo je zaključio da je proces izbora pregovarača izuzetno važan za budućnost BiH. “Zbog trenutnih izazova sa kojima se suočavamo, neophodno je da se proces pregovora vodi od strane osoba koje imaju jasnu viziju i stav o EU i njenim vrijednostima. U protivnom, Bosna i Hercegovina bi mogla ostati zarobljena u političkim intrigama i blokadama koje nas udaljavaju od evropskih integracija”, poručio je Kešo, naglašavajući značaj pregovora o članstvu za stabilnost i prosperitet zemlje. Ova izjava dolazi u trenutku kada cijela regija teži ka evropskim integracijama, dok BiH ostaje suočena s unutrašnjim preprekama koje ometaju njen napredak. U tom smislu, Kešova analiza nije samo politički komentar, već i poziv na akciju za sve one koji žele vidjeti BiH kao ravnopravnog člana evropske zajednice.
