U jeku političkih previranja u Bosni i Hercegovini, delegat u Domu naroda Zlatko Miletić uzburkao je javnost izjavom koja nagovještava moguće dramatične poteze u vezi s izmjenama Izbornog zakona BiH. Prema njegovim riječima, politička stranka HDZ BiH sprema nove izmjene i dopune zakona, a postoji realna bojazan da će ih visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti bez konsenzusa unutar domaćih institucija. Posebno zabrinjava to što je, kako tvrdi Miletić, visoki predstavnik već “prepariran” da provede ove izmjene, osokoljen aktuelnom presudom u predmetu Kovačević.
U fokusu zbivanja našla se posljednja sjednica Doma naroda, na kojoj su objedinjene tačke dnevnog reda od 1 do 21 usvojene jednoglasno, bez ikakve diskusije. Ipak, kada se na dnevni red stavila tema izmjena Izbornog zakona po hitnoj proceduri – što je inicirala Marina Pendeš iz HDZ-a – uslijedio je neočekivani preokret. Iako su svi delegati izglasali razmatranje po hitnom postupku, HDZ je iznenada oborio kvorum.
Ovaj potez izazvao je niz spekulacija o pravim razlozima takvog manevra. Prema Miletiću, moguće je da su predstavnici HDZ-a shvatili da nemaju dovoljan broj glasova da proguraju predložene izmjene, zbog čega su odlučili da se povuku taktički i potraže podršku u narednom periodu. Pendeš je navodno tražila pauzu vidno iznenađena razvojem situacije, nakon čega je uslijedila još jedna, uz obrazloženje da HDZ mora razmotriti daljnje korake jer nisu sigurni u većinu.
Miletić je otkrio i da je lider HDZ-a Dragan Čović već započeo razgovore s mogućim partnerima, ne bi li osigurao dodatne glasove za podršku svojim prijedlozima. Međutim, javnosti nije poznato kakve je odgovore dobio. Uprkos ovim zakulisnim igrama, delegati koji se protive HDZ-ovim izmjenama odlučni su da zadrže otpor, kako bi se spriječila, kako navode, daljnja diskriminacija unutar izbornog sistema BiH.
Miletić se osvrnuo i na kršenje poslovnika, optužujući Nikolu Špirića, predsjedavajućeg iz redova SNSD-a, za otvorenu zloupotrebu službene pozicije. Iz njegovih riječi jasno je da postoji duboko nezadovoljstvo načinom na koji Špirić vodi sjednice Doma naroda. Ističe da HDZ i SNSD ne dozvoljavaju ni raspravu o prijedlozima bošnjačkih delegata, čime, prema njegovim tvrdnjama, privatizuju instituciju. Najavio je i novu, obimniju krivičnu prijavu protiv Špirića, optužujući ga za nesavjestan rad u službi, pa čak i za direktno kršenje zakona.
Situaciju je dodatno zakomplikovala Špirićeva neprimjerena komunikacija prema kolegama iz bošnjačkog naroda. Navodno je iznosio uvredljive šale, što je dodatno podiglo tenzije, a Miletić je priznao da se jedva suzdržao da ne reagira burnije. Po njegovim riječima, SNSD i HDZ se ponašaju kao da imaju ekskluzivno pravo da predstavljaju cijelu državu, što je potpuno neprihvatljivo.
Jedna od najspornijih tačaka jeste sadržaj samih HDZ-ovih prijedloga izmjena izbornog zakona. Prema Miletiću, ti prijedlozi su diskriminatorni, jer idu u pravcu da isključivo HDZ ima garantovana mjesta. Na taj način bi se marginalizirali Hrvati iz drugih dijelova BiH, poput Sarajevskog, Tuzlanskog ili Zeničkog kantona. Procjenjuje se da se time zanemaruje politička volja oko 90.000 Hrvata iz tih područja, čime se dodatno produbljuje osjećaj nepravde i političke neravnopravnosti.
U pozadini svih ovih dešavanja stoji i najnovija odluka Velikog vijeća Evropskog suda za ljudska prava, koje je poništilo raniju presudu u slučaju Slavena Kovačevića. Dok je HDZ izražava zadovoljstvo tom odlukom, predstavnici DF-a i SDA kritikuju i Trojku, i HDZ, ali i Schmidta, smatrajući da je sud bio pod političkim pritiskom. Miletić navodi da ne može razumjeti kako je presuda koja je prvobitno donijeta u omjeru 6:1 mogla biti oborena, i ocjenjuje to kao dokaz vanjskog uticaja na rad suda.
Ipak, pronalazi i pozitivnu stranu u tome: HDZ i SNSD, koji su ranije negirali značaj i legitimnost ranijih presuda Evropskog suda, sada ovu odluku prihvataju bez rezerve. To bi, smatra on, moglo otvoriti prostor da se sve presude ovog suda razmotre zajedno, kako bi se konačno našlo pravedno i sistemsko rješenje za sve građane BiH, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.
Zaključno, trenutna politička situacija u BiH, kako je prikazao Miletić, svjedoči o dubokim podjelama, institucionalnim manipulacijama i sve izraženijim pokušajima da se ključni zakoni, kao što je Izborni zakon, kroje u interesu jedne partije. Ako visoki predstavnik zaista nametne izmjene u skladu s interesima HDZ-a, to bi moglo izazvati ozbiljne političke posljedice i dodatno narušiti povjerenje u institucije koje bi trebale predstavljati sve narode i građane ove zemlje.
