Ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, Vasilij Nebenzja, dao je zapažene izjave tokom sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini (BiH). Naglasio je da aktivnosti Zapada, posebno u kontekstu Daytonskog sporazuma, prema njegovom mišljenju, mogu ugroziti stabilnost i izazvati međuetničke sukobe u ovoj regiji. Nebenzja je iskazao zabrinutost da pokušaji centralizacije Bosne i Hercegovine mogu negativno uticati na krhku ravnotežu mira na Balkanu.
U svom govoru, Nebenzja je izrazio podršku Rusije produženju misije EUFOR Althea na još dvanaest mjeseci, smatrajući je ključnom za stabilnost u Bosni i Hercegovini. Međutim, dodao je da destabilizaciju izazivaju zapadne sile, koje prema njegovim riječima, “pokušavaju manipulisati” Daytonskim sporazumom i provode aktivnosti koje ugrožavaju postojeće strukture vlasti. Prema njegovom viđenju, Zapad koristi ove aktivnosti kako bi postigao centralizaciju BiH i stavio je pod svoj nadzor, što je potez koji, kako kaže, predstavlja prijetnju miru.
Posebnu zabrinutost izrazio je zbog zapadnih aktivnosti koje podrivaju autoritet državnog Predsjedništva. Naime, iako je Predsjedništvo BiH zamišljeno kao tijelo koje predstavlja sve građane, Nebenzja smatra da se ono sve više svodi na predstavljanje etničkih grupa, što on vidi kao kršenje Ustava Bosne i Hercegovine. Također, kritikovao je paralelni sistem vlasti formiran u saradnji s visokim predstavnikom, što je prema njegovom mišljenju “grubo narušavanje Daytonskog mirovnog sporazuma”.
Jedan od najkontroverznijih primjera koje je ruski ambasador naveo jeste Rezolucija o genocidu u Srebrenici, koju, kako tvrdi, podržava samo dio stanovništva u BiH. On smatra da ova rezolucija, budući da nije podržana od svih naroda u BiH, ne doprinosi pomirenju, već dodatno produbljuje podjele. Prema njegovim riječima, ključ za stvarno pomirenje leži u postizanju konsenzusa svih naroda u zemlji, čega po njegovoj procjeni nema u ovom slučaju.
Nebenzja je takođe istakao da NATO, prema njegovom mišljenju, nameće svoje vrijednosti Bosni i Hercegovini kao univerzalno rješenje, što on smatra ironičnim s obzirom na vojnu intervenciju NATO-a tokom devedesetih. Posebno je pomenuo upotrebu osiromašenog uranijuma tokom bombardovanja, čime je nastojao da ilustruje da NATO, prema njegovom mišljenju, koristi dvostruke standarde i predstavlja prijetnju.
Osnovne tačke govora Nebenzje mogu se sažeti na sljedeći način:
- Zapadne sile, prema ruskom ambasadoru, destabilizuju BiH manipulacijom Daytonskog sporazuma.
- Rezolucija o genocidu u Srebrenici, po njegovim riječima, dodatno dijeli stanovništvo jer ne odražava konsenzus.
- EUFOR Althea ostaje ključna za sigurnost, ali NATO prisustvo i aktivnosti izazivaju dodatne tenzije.
- Prema ruskom ambasadoru, NATO koristi dvostruke standarde, što smatra neiskrenim i štetnim.
Zaključno, Nebenzja je ponovio da Rusija vidi centralizaciju Bosne i Hercegovine kao opasan pokušaj stavljanja BiH pod kontrolu Zapada. On smatra da je ovakav pristup suprotan Daytonskom sporazumu, koji osigurava ravnotežu i autonomiju unutar države. Upozorio je da bi svaki pokušaj centralizacije mogao izazvati međuetničke napetosti i dodatno ugroziti stabilnost, sugerirajući da mir i stabilnost na Balkanu zavise od očuvanja ovog delikatnog balansa.
Nebenzja je u svom govoru dodatno naglasio da su međunarodni napori za stabilizaciju Bosne i Hercegovine, prema njegovom mišljenju, sve više vođeni političkim interesima Zapada. On je istakao da ovakvi pritisci, usmjereni na centralizaciju vlasti, zanemaruju specifičnu etničku strukturu i kompleksne odnose u Bosni i Hercegovini, što dodatno otežava postizanje trajnog mira. Prema ruskom ambasadoru, stabilnost u BiH nije moguća bez poštovanja Daytonskog sporazuma i očuvanja ustrojstva koje ovaj sporazum propisuje. S obzirom na to, pozvao je sve strane da se suzdrže od jednostranih poteza i da se oslanjaju na dijalog, smatrajući da je to jedini način za očuvanje suvereniteta i stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Osim toga, Nebenzja je ukazao na potrebu redefinisanja uloge međunarodnih predstavnika u BiH. Prema njegovim riječima, uloga visokog predstavnika i drugih institucija međunarodne zajednice treba biti usmjerena na podršku dijalogu među domaćim političkim akterima, a ne na nametanje odluka. U vezi s tim, izrazio je zabrinutost zbog prakse u kojoj, prema njegovom mišljenju, međunarodni akteri sve više preuzimaju suverene odluke koje bi trebale biti donošene unutar BiH. Nebenzja je zaključio da bi se ovakvim pristupom dodatno podržala autonomija i osnažio proces pomirenja, čime bi se postigao stabilan okvir za buduće generacije u Bosni i Hercegovini.
