U nedavnom postupku visokog predstavnika Christiana Schmidta, jedna od njegovih najnovijih odluka izazvala je veliku političku buru u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj. Naime, Schmidt je odlučio poništiti zaključke koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), a koji su bili usmjereni protiv državnog pravosuđa. Ovaj potez izazvao je opoziciju unutar Republike Srpske, dok su reakcije iz OHR-a bile jasne – niko nije iznad zakona i zloupotreba zakona mora biti spriječena. U ovoj situaciji, ključna pitanja postavljaju se oko pravnog utjecaja ovih odluka na politički i pravni sistem BiH, te moguće dugoročne posljedice.
U samom srcu ove situacije nalazi se zaključak NSRS-a kojim se zahtijevalo da Milorad Dodik i Miloš Lukić ne odgovore na pozive Državnog suda BiH, što je jasno narušilo pravnu nadležnost i nezavisnost državnog pravosuđa. Ovi zaključci su smatrani antidejtonskim, jer su ugrozili Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost pravnog okvira BiH. Visoki predstavnik Schmidt smatra da je, prema postojećim međunarodnim normama i zakonima, neophodno spriječiti bilo kakvo ometanje pravnog sistema, te su ovi zaključci poništeni.
Reakcije iz Republike Srpske bile su predvidljive. Milorad Dodik i drugi zvaničnici optužili su Schmidta za pokušaj nametanja svojih odluka i kršenje političkih sloboda. Oni su istakli da su Schmidtove odluke neprovodive i da imaju političke motivacije. Dodik je u svom stilu izjavio da Schmidt „zabranjuje mišljenje“ i da je ovaj potez u suprotnosti s demokratskim principima. Radovan Kovačević, delegat iz SNSD-a, koristi ironičan ton, nazivajući Schmidtov potez pokušajem da „pokvari Božić“, dok Nenad Stevandić, predsjednik NSRS-a, smatra da ovakvi postupci samo eskaliraju političke tenzije i dovode do većih podjela.
Opozicija u BiH, s druge strane, nije bila iznenađena Schmidtovom odlukom. Prema njima, sve ovo predstavlja nastavak poznate prakse visokog predstavnika, koji poništava odluke koje ne odgovaraju njegovim političkim ciljevima. Nebojša Vukanović, lider Kluba poslanika Liste za pravdu i red, izrazio je uvjerenje da postoji skrivena agenda iza političkih odluka, gdje se vode tajni pregovori i stvaraju tajne poveznice koje služe za očuvanje vlasti uprkos lošim politikama. Opozicija smatra da se u pozadini kriju političke igre koje imaju samo ličnu korist, a na štetu države i građana.
U međuvremenu, Ramiz Salkić iz SDA postavlja pitanje zašto Schmidt nije reagirao u vezi s zaključkom koji je donio NSRS o 9. januaru, kada je ovaj dan proglašen za dan Republike Srpske. Odluke Ustavnog suda jasno su ukazivale da je obilježavanje ovog dana u suprotnosti s ustavom, jer može širiti diskriminaciju. Isto tako, Zlatan Begić iz DF-a smatra da su doneseni zaključci bili neustavni i u suprotnosti s pravilima i zakonima BiH. Iako su ti zaključci poništeni, postoji i dalje diskusija o njihovom pravnom utjecaju na daljnje političke odluke.
Unatoč svemu, politički analitičari smatraju da ovi zaključci, čak i ako nisu poništeni, ne bi imali pravno dejstvo jer su već ranije takvi postupci prošli kroz slične političke krize i sve odluke visokog predstavnika su na kraju bile poštovane. Tanja Topić, analitičarka, smatra da će ove nove političke turbulencije, kao i ranije, završiti s poštovanjem Schmidtovih odluka, bez obzira na galamu koju prate.
U zaključku, Schmidtova odluka je izazvala značajne političke sukobe unutar BiH, a posebno u Republike Srpske. Dok se iz OHR-a naglašava važnost poštovanja zakona i stabilnosti zemlje, političari iz Republike Srpske nastavljaju tvrditi da Schmidtove odluke nisu provodive i da imaju političku pozadinu. Ovaj sukob je samo jedan od mnogih izazova koji trenutno oblikuju političku dinamiku BiH, a pitanje pravne nadležnosti i suvereniteta zemlje ostaje u fokusu javnosti. Kako će se situacija dalje razvijati i hoće li političke stranke pronaći zajednički jezik, ostaje da se vidi, no jasno je da će schmidtove odluke biti i dalje predmet ozbiljnih političkih debata i pravnih interpretacija.
