Nasilje u porodici: Potreba za hitnom reakcijom i podrškom
U posljednje vrijeme, Bosna i Hercegovina svjedoči nizu tragičnih slučajeva porodičnog nasilja, koji dodatno naglašavaju ozbiljnost ovog problema. Nedavni incident u bužimskom naselju Konjodor je još jedan u nizu potresnih primjera. U ovom slučaju, 67-godišnja žena postala je žrtva brutalnog nasilja koje je izvršio njen suprug, V.M., u trenutku kada je bio pod uticajem alkohola. Ovaj događaj nije samo šokirao lokalnu zajednicu, već je i otvorio važnu diskusiju o prevenciji i reakciji na nasilje u porodici, te ukazao na nužnost brze i efikasne reakcije institucija.
Prema informacijama sa lica mjesta, incident se odigrao unutar porodične kuće, a komšije su prvi primijetili uznemirujuće zvukove iz unutrašnjosti. “Iz kuće se čula vika, galama, zvuci udaraca… Bilo je zastrašujuće,” ispričao je jedan od svjedoka. Ovi uznemirujući zvuci su bili dovoljni za brzu reakciju, te su komšije pozvale policiju. Njihova pravovremena reakcija je od suštinskog značaja, jer je nasilje u porodici često skriveno i stoga ga je teže otkriti. Policijske snage su brzo stigle na mjesto događaja i uhapsile osumnjičenog V.M., što je pokazalo da nasilje ne smije ostati nekažnjeno, a žrtve moraju znati da postoje ljudi koji će ih zaštititi.
Nakon što je hitna pomoć prevezla žrtvu u Dom zdravlja Bužim, ljekari su konstatovali tjelesne povrede koje su zahtijevale dalju medicinsku njegu. Ovaj incident ponovo ukazuje na to koliko je važna brza medicinska intervencija u slučajevima nasilja. U mnogim slučajevima, žrtve se suočavaju s brojnim preprekama koje ih sprečavaju da potraže pomoć, bilo iz straha, stida ili osjećaja bespomoćnosti. Istraživanja pokazuju da veliki broj žrtava nasilja ne prijavljuje incidente, često zbog osjećaja krivice ili sramote. Zbog toga je ključno da se u društvu podiže svijest o dostupnim resursima i podršci za žrtve, kao i o važnosti pravovremene reakcije na nasilje.
Porodično nasilje nije privatna stvar — to je krivično djelo koje se mora prijaviti. Zakon je jasan, a svaka žrtva ima pravo na zaštitu, smještaj te stručnu pomoć. Policijske snage su obavezne reagirati na svaku prijavu nasilja, a pravni okvir osigurava da se osumnjičenima izriču odgovarajuće mjere. U ovom slučaju, protiv V.M. će biti podnesena krivična prijava zbog nasilja u porodici, što može dovesti do daljnjih pravnih posljedica, uključujući zatvorske kazne. Uloga institucija je ključna u jačanju povjerenja žrtava u pravosudni sistem, kako bi osigurale da se nasilje ne ponavlja.
U Krajini, gdje tradicionalne norme često promovišu šutnju o ovakvim temama, važno je da zajednica preuzme aktivnu ulogu u borbi protiv nasilja. Jedna prijava može spasiti život — to je poruka koju treba ponavljati. Zajednice trebaju raditi na stvaranju okruženja u kojem se žrtve osjećaju sigurno da prijave nasilje. To može značiti organizovanje radionica i edukativnih programa koji će podići svijest o problemu nasilja u porodici, kao i pružiti informacije o tome gdje i kako potražiti pomoć. Uloga nevladinih organizacija također je značajna, jer one često imaju resurse i stručnost potrebnu za pružanje podrške žrtvama.
Žrtve nasilja mogu potražiti pomoć putem različitih izvora. U Bosni i Hercegovini postoji niz organizacija koje nude podršku, kao što su SOS linije i centri za socijalni rad. Dostupna je pomoć putem anonimnih i besplatnih telefonskih brojeva, uključujući policiju i specijalizirane linije za žrtve nasilja. “Ako vi ili neko koga poznajete trpi nasilje, pomoć je dostupna 24 sata dnevno,” poručuju stručnjaci. To je važno naglasiti — pomoć postoji i nije sramota tražiti je. U mnogim slučajevima, prvi korak ka oporavku je upravo traženje pomoći.
Na kraju, situacije poput one u Konjodoru dodatno ističu potrebu za edukacijom i promjenom svijesti o porodičnom nasilju u društvu. Potrebno je raditi na stvaranju okruženja u kojem će se žrtve osjećati sigurno i slobodno da prijave nasilje bez straha od stigmatizacije. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti bolje društvo, gdje će svaka osoba imati pravo na sigurnost i mir u vlastitom domu. Ključne promjene moraju doći kroz edukaciju, jačanje zakonskih okvira i osnaživanje zajednica da prepoznaju i reagiraju na nasilje, kako bismo prevenirali buduće tragedije i stvorili sigurnije okruženje za sve.
