Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine donio je važno zakonodavno rješenje usvajanjem Zakona o Južnoj interkonekciji. Ovaj zakon, koji je prethodno već odobren u Predstavničkom domu na sjednici održanoj početkom prošlog mjeseca, sada je prošao kroz drugi ključni proces u parlamentu. Zakon se odnosi na izgradnju gasovoda koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom, omogućujući značajnu energetsku interkonekciju između dvije zemlje, te doprinosi smanjenju ovisnosti BiH o ruskom plinu. Prijedlog zakona usvojen je s većinom glasova – 51 za, 14 protiv, te 4 suzdržana.
U raspravi koja je prethodila glasovanju, razmatrani su brojni aspekti ovog projekta. Delegati iz Kluba Hrvata u Domu naroda izrazili su zabrinutost zbog sposobnosti javne kompanije BH-Gas da preuzme odgovornost za upravljanje ovako značajnim infrastrukturnim projektom. S njihove strane, naglašena je potreba za ozbiljnim razmatranjem svih aspekata, uključujući mišljenje Federalne vlade, kako bi se izbjegli eventualni problemi prilikom realizacije projekta. Nasuprot njima, delegati Bošnjaci insistirali su da je BH-Gas dovoljno kredibilan za ovu ulogu, te su odbacili zahtjev za dodatnim čekanjem na stav Vlade, podsjećajući da je mišljenje vlade već bilo zatraženo, ali nikada nije dostavljeno.
Ovaj prijedlog zakona omogućuje izgradnju gasovoda koji bi povezivao Bosnu i Hercegovinu s terminalom za ukapljeni plin (LNG) na hrvatskom ostrvu Krk. Ovim projektom, osim što bi se smanjila energetska zavisnost BiH, otvorio bi se i novi pravac za snabdijevanje plinom, čime bi se diversificirali izvori energije i povećala energetska sigurnost zemlje. Gasovod bi prolazio kroz zapadnu Hercegovinu i središnji dio Bosne i Hercegovine, čime bi se omogućilo povezivanje s evropskim plinovodima.
Važno je napomenuti da ovaj zakon još uvijek treba biti odobren u istom tekstu u oba doma Federalnog parlamenta, kako bi mogao ući u puni zakonodavni proces. Ovaj zakon od izuzetne je važnosti za energetsku infrastrukturu BiH, jer bi omogućio bolju povezanost sa zapadnoevropskim tržištem plina.
Zanimljivo je da su predstavnici HDZ-a BiH, koji su članovi parlamentarne većine, glasali protiv prijedloga zakona u Predstavničkom domu, a njihov član Mladen Bošković izrazio je nezadovoljstvo zbog, kako je rekao, preglasavanja i isključenosti iz odluke. Iako su se u početku trudili usporiti postupak usvajanja zakona, zbog njegove važnosti za energetsku i političku sigurnost BiH, prijedlog je ipak prošao u hitnom postupku, a zakon je prešao u drugi dom Parlamenta na finalno razmatranje.
Usvajanje Zakona o Južnoj interkonekciji označava važan korak u energetskoj nezavisnosti Bosne i Hercegovine, kao i u smanjenju političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze od ovisnosti o plinu iz Rusije. Ovaj zakon se smatra ključnim za daljnji razvoj energetske infrastrukture i za diversifikaciju izvora energije u Bosni i Hercegovini, što će osigurati stabilnije i sigurnije opskrbljivanje plinom u budućnosti.
U zaključku, donošenje Zakona o Južnoj interkonekciji označava značajan politički i energetski iskorak za BiH, unatoč političkim nesuglasicama i protivljenju određenih stranaka. Povezivanje BiH s hrvatskom energetskom mrežom predstavlja ključnu mogućnost za jačanje energetske stabilnosti zemlje, dok se istovremeno smanjuje oslanjanje na tradicionalne izvore energije. Ukoliko ovaj zakon prođe kroz preostale parlamentarne procedure, BiH će stvoriti temelj za dugoročnu energetsku stabilnost i suradnju s evropskim tržištima plina, što je od ključne važnosti za njenu budućnost u regiji i šire.
Ovaj zakon ne samo da predstavlja tehnički iskorak u energetskom sektoru, već i politički signal da BiH, unatoč unutrašnjim podjelama, ima sposobnost da se ujedini oko važnih strateških ciljeva. Južna interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već i simbol političke zrelosti zemlje koja teži ka boljoj integraciji s Evropskom unijom i jačanju regionalne suradnje. Ovaj zakon će zasigurno imati dugoročne pozitivne učinke na ekonomski razvoj zemlje, stvaranje novih radnih mjesta i povećanje konkurentnosti na tržištu plina. BiH sada ima priliku da učvrsti svoje energetske veze s EU, što će značiti ne samo veću sigurnost opskrbe energijom, nego i smanjenje potencijalnih geopolitičkih prijetnji koje dolaze od ovisnosti o jedinstvenim izvorima plina.
