Gostovanje Slavena Kovačevića u emisiji „Centralni dnevnik sa Senadom Hadžifejzovićem“ donijelo je uvid u kompleksnu pravnu i političku borbu za demokratiju i prava građana Bosne i Hercegovine. Kovačević, koji je podnio tužbu protiv izmjena Izbornog zakona BiH, iznio je niz ključnih argumenata, ukazao na nepravilnosti u sudskom procesu i naglasio važnost ovog slučaja za budućnost zemlje i šire regije.
Kovačević je jasno stavio do znanja da je tužbu podnio samostalno, pod vlastitim imenom, bez učešća političkih saveznika, uključujući Željka Komšića. “Ovo radim u korist Bosne i Hercegovine,” istakao je, naglašavajući svoju želju da svi građani imaju pravo glasati za sve kandidate za članove Predsjedništva BiH, bez etničkih i teritorijalnih ograničenja. Prema njegovim riječima, cilj je postići izborni sistem koji će biti u skladu s evropskim demokratskim standardima, a ne podređen nacionalnim podjelama.
Tokom emisije, Kovačević je detaljno opisao situacije iz sudnice koje su, prema njegovom mišljenju, pokazale duboke probleme u načinu na koji su predstavnici međunarodnih institucija zastupali svoje stavove. Timothy, predstavnik OHR-a i član Venecijanske komisije, našao se u centru Kovačevićeve kritike. Iako je član komisije koja je ranije predložila ukidanje Doma naroda BiH zbog njegovog nefunkcionalnog karaktera, Timothy je, kako je Kovačević naveo, zastupao stavove suprotne onima komisije čiji je član.
Osim toga, Kovačević je ukazao na politizaciju procesa, navodeći da su se pojedini bh. agenti ponašali kao da zastupaju interese Hrvatske, a ne Bosne i Hercegovine. “Ispalo je da sam ja bio jedini zagovornik BiH,” kazao je, što ukazuje na duboku podjelu unutar pravnog tima.
U razgovoru je naglašeno da bi negativna presuda mogla koristiti hrvatskoj strani, potencijalno otvarajući put za zahtjeve za stvaranje zasebnog entiteta unutar BiH. Kovačević je povukao paralelu između ovih aspiracija i situacija u drugim zemljama:
- Crna Gora, gdje bi uvođenje konstitutivnosti Srba moglo izazvati političke krize.
- Sjeverna Makedonija, s potencijalnim zahtjevima albanske i bugarske manjine.
- Kosovo, gdje bi ova presuda mogla uticati na odnose sa susjednim zemljama.
Također je istakao da bi takvi presedani mogli izazvati poteškoće u zemljama EU, poput Španije (Katalonija) i Italije (Južni Tirol), što bi moglo destabilizirati cijelu Evropu. “Teret ove odluke nije samo na BiH; ona ima globalne posljedice,” naglasio je.
Poseban segment emisije posvećen je ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta u ovom procesu. Kovačević je izrazio razočaranje što Schmidt nije prisustvovao saslušanju, rekavši da je imao mnoga pitanja za njega. “Koliko košta demokratija?” pitao je Kovačević, ukazujući na velike iznose koje je Schmidt platio svom advokatu, optužujući ga da time podriva demokratske procese u BiH.
Jedan od glavnih problema koji je Kovačević istakao jeste što trenutni izborni sistem omogućava manjini da dominira većinom. Predložio je da se BiH transformiše u jednu izbornu jedinicu s jedinstvenom listom kandidata. Smatra da trenutne izmjene Izbornog zakona podržavaju strategiju Hrvatske da dio BiH stavi pod svoj uticaj. Takve ambicije, prema Kovačeviću, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za demokratske vrijednosti i stabilnost regije.
Kovačevićevo gostovanje u „Centralnom dnevniku“ oslikalo je kompleksnost političkih i pravnih borbi za očuvanje demokratskih principa u Bosni i Hercegovini. Njegova odlučnost da se suprotstavi pritiscima, nepravilnostima i političkim manipulacijama podsjeća na važnost transparentnosti, pravde i jednakosti u procesima koji oblikuju budućnost države. Ovaj slučaj, iako naizgled pravni, ima duboke političke, društvene i međunarodne implikacije, te ostaje važna tema za sve građane BiH i šire regije.
