Odlazak Darka Ćuluma s funkcije direktora SIPA-e: Kontroverze i posljedice
Na političkoj sceni Bosne i Hercegovine, odlazak Darka Ćuluma s pozicije direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) izazvao je brojne reakcije i zabrinutosti. Ovaj potez ne samo da je izazvao uzburkanost među političarima, već i među građanima koji prate stanje sigurnosti i vladavine prava u zemlji. Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentu BiH, ističe da je Ćulum napustio svoju funkciju u trenutku kada su se dogodile značajne promjene u političkom okruženju, posebno u entitetu Republika Srpska, gdje su se počeli ozbiljno dovoditi u pitanje osnovne institucije državnog poretka.
Ova situacija je dodatno zakomplikovana činjenicom da se u istom vremenskom okviru, politička scena u BiH suočava s brojnim izazovima, uključujući porast nacionalizma, sumnje u integritet državnih institucija, kao i sve jaču polarizaciju među političkim akterima. Mehmedović naglašava kako su najviši zvaničnici Republike Srpske, predvođeni Miloradom Dodikom, pokrenuli aktivnosti koje su usmjerene protiv ustavno-pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Ove aktivnosti uključuju negiranje državnih institucija i njihovih nadležnosti, što predstavlja ozbiljan izazov za održavanje vladavine prava u zemlji. U tom kontekstu, Mehmedovićova inicijativa da se hitno razmotri prestanak radnog odnosa Ćuluma postaje još važnija, jer se tiče očuvanja temelja višepartijske demokracije u BiH.
Inicijativa za razmatranje prestanka radnog odnosa
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH treba da se izjasni o Mehmedovićevoj inicijativi krajem novembra. U ovoj inicijativi, on traži da se nadležna komisija izjasni o Ćulumovom otkazu, pozivajući se na član 119. tačka 1. Zakona o policijskim službenicima. Ovo zakonodavstvo jasno definiše da policijskom službeniku prestaje radni odnos onog dana kada daje svoj lično potpisani otkaz.
Mehmedović navodi da je Darko Ćulum zatražio razrješenje 18. marta 2025. godine, čime je, prema njegovim riječima, prestao biti zaposlenik SIPA-e. Međutim, ono što brine Mehmedovića jeste činjenica da se Ćulum vratio u prostorije agencije 14. jula 2025. godine, nakon 81 dana neopravdanog odsustva, sa namjerom da preuzme funkciju direktora. Ovaj potez predstavlja ozbiljno kršenje važećih zakona i dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije. Mnogi građani postavljaju pitanje kako je moguće da se ovakve situacije događaju unutar sigurnosnog sektora, koji bi trebao biti primjer integriteta i poštovanja zakona.
Političke implikacije povratka u MUP Republike Srpske
Mehmedović sumnja da je Ćulumov potez bio vođen političkim motivima, te navodi kako je Ćulum nakon svoje ostavke prešao u Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske, postajući dio Dodikovog političko-institucionalnog kruga. Ova promjena u njegovoj karijeri može se smatrati simptomatičnom za širu političku situaciju u BiH, gdje se često postavlja pitanje o integritetu i neovisnosti državnih institucija. Naime, mnogi analitičari ističu kako se u BiH stvara trenje između političkih vlasti i institucija koje su zadužene za očuvanje sigurnosti i vladavine prava, što može dovesti do destabilizacije čitavog sistema.
Zakonodavne prepreke i neodgovornost komisije
Mehmedović također upozorava da je pozicija zamjenika direktora SIPA-e ostala upražnjena, što dodatno otežava rad ove ključne institucije. U tom smislu, ističe važnost djelovanja Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH, koja ima pravo nadzirati rad SIPA-e. Nažalost, Mehmedović navodi da u proteklih pet mjeseci ova komisija nije poduzela nikakve mjere u vezi sa slučajem Ćulum, što dodatno produbljuje nepovjerenje građana prema institucijama. Građani se pitaju zašto je došlo do ovog kašnjenja i šta to može značiti za budućnost SIPA-e i njenog rada.
U zaključku, Mehmedović traži hitnu sjednicu komisije kako bi se razjasnile sve činjenice o Ćulumovom odlasku i njegovim dalje aktivnostima. Ovaj slučaj nije samo pitanje lične odgovornosti, već i simbol šireg problema s kojim se suočavaju institucije Bosne i Hercegovine. Njihova sposobnost da funkcionišu neovisno i u skladu sa zakonom je u suštini pitanje vladavine prava i povjerenja građana u državne strukture. S obzirom na sve navedeno, jasno je da je potrebno hitno djelovanje kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost u zemlji, te kako bi se ponovno uspostavilo povjerenje građana u institucije koje bi trebale štititi njihove interese.
