Uloga CIK-a i pravosudnih institucija u očuvanju izbornog integriteta
U savremenim demokratskim društvima, pošteni izbori su temeljni stub političkog sistema. U Bosni i Hercegovini, situacija na terenu često izaziva zabrinutost, a nedavne izjave Tomice Stojanovića, poslanika Srpske demokratske stranke (SDS), dodatno su osvijetlile problem izbora i mogućih manipulacija. Dokazi koje Stojanović iznosi ukazuju na to da su izbori za predsjednika Republike Srpske bili podložni ozbiljnim nepravilnostima, zbog čega traži hitnu reakciju Centralne izborne komisije (CIK) i pravosudnih organa.
Prema izjavama Stojanovića, tokom prijevremenih izbora zabilježene su masovne izborne krađe, koje su se manifestovale kroz razne oblike manipulacije. Od krađe identiteta do glasanja u ime drugih osoba, ovi incidenti predstavljaju ozbiljno kršenje izbornog procesa. Pored toga, postoje i svjedočenja građana koji su se susreli sa pritiscima i prijetnjama prilikom glasanja, što dodatno naglašava potrebu za transparentnošću i odgovornošću izbornog sistema. Ovi oblikovani pritisci na glasače ne samo da destabilizuju izborni proces, već dovode u pitanje i osnovne principe demokratije.
Poništavanje izbora kao sredstvo očuvanja integriteta
Stojanović je istakao da CIK ima dovoljno osnova da po službenoj dužnosti poništi izbore u Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu, gdje su, prema njegovim riječima, provjere pokazale najveći broj zloupotreba. Ove tvrdnje ukazuju na ozbiljne manjkavosti u izbornom sistemu, a poništavanje izbora se nameće kao jedini logičan korak kako bi se sačuvao integritet izbornog procesa. Naime, neophodno je razumjeti da izbori nisu samo obična procedura, već fundamentalni izraz volje naroda koji se mora očuvati bez obzira na trenutne političke okolnosti.
Međutim, situacija nije jednostavna. CIK je prema važećim zakonima odbio zahtjev SDS-a za poništenje izbora, pozivajući se na formalne procedure koje političke stranke moraju slijediti. Ovaj odgovor CIK-a dodatno komplikuje situaciju jer se postavlja pitanje koliko su te procedure uistinu prilagođene potrebama građana i očuvanju izbornog integriteta. Stojanović je ukazao na to da, iako stranke nemaju pravo da traže poništavanje, CIK ima ovlaštenje da djeluje po službenoj dužnosti. Ovaj pravni okvir postavlja dodatne izazove za one koji traže pravdu i odgovornost za izborne prekršaje, stvarajući barijere na putu prema transparentnom izbornom procesu.
Odgovornost institucija i pravnih organa
Stojanović je naglasio da odgovornost za izborne manipulacije ne leži samo na CIK-u, već i na pravosudnim institucijama. Policija, tužilaštva i sudovi moraju reagovati kako bi procesuirali sve koji su umiješani u izbornu krađu. Njegova izjava o tome kako su prošle izborne zloupotrebe ostale neprocesuirane predstavlja alarmantno upozorenje o stanju pravde u zemlji. Pored toga, izostanak reakcije pravosudnih organa može se tumačiti kao legitimizacija izborne korupcije, što dodatno erodira povjerenje građana u institucije.
Prema njegovom mišljenju, ukoliko bi nadležni organi reagovali na vrijeme, izborne manipulacije iz 2020. godine ne bi se ponavljale. Ova situacija zahtijeva hitnu i odlučnu akciju kako bi se spriječilo daljnje narušavanje povjerenja građana u izborne procese. Samo stroge kazne i odgovornost za one koji su počinili ili naručili izborne prekršaje mogu pomoći u vraćanju integriteta izbornog sistema. Takođe, potrebno je uvesti mehanizme koji će omogućiti građenje povjerenja u institucije i njihov rad, naročito u kontekstu izbornog procesa.
Budnost građana i političkih aktera
Na kraju, Stojanović je izrazio uvjerenje da će se, ako dođe do ponovljenih izbora, stvarna volja naroda jasno manifestovati. On vjeruje da bi profesor Blanuša, kao kandidat SDS-a, mogao postati novi predsjednik Republike Srpske, ukoliko se izborne krađe uklone iz procesa. Ova izjava ukazuje na važnost uloge građana i političkih aktera u očuvanju demokratskih vrijednosti. Građani moraju biti aktivni sudionici u političkom procesu, a ne pasivni posmatrači, kako bi se osigurala odgovornost političkih lidera i institucija.
U ovom trenutku, potrebno je mobilizirati sve relevantne resurse, kako bi se na ponovljenim izborima osigurala zaštita izborne volje građana. SDS se, prema Stojanovićevim riječima, planira angažovati i iskoristiti ljudske resurse iz cijele Republike Srpske kako bi se očuvala demokratija i poštenje na izborima. Ova inicijativa bi mogla značiti prekretnicu u borbi protiv izborne korupcije i vraćanju povjerenja u institucije. Uz aktivnu podršku građana, moguće je stvoriti pritisak na institucije da provedu nužne reforme i osiguraju pravičnost u izbornom procesu.
U konačnici, očuvanje izbornog integriteta u Bosni i Hercegovini zahtijeva koordinirane napore svih aktera, uključujući CIK, pravosudne institucije, političke stranke i građanske organizacije. Samo zajedničkim radom i međusobnom podrškom, moguće je izgraditi sistem u kojem će izbori biti slobodni, pošteni i transparentni, a građani će ponovno steći povjerenje u institucije koje ih predstavljaju.
