U svjetlu nedavnih političkih događaja u Bosni i Hercegovini, Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) izrazila je ozbiljnu zabrinutost povodom dolaska Milorada Dodika u Sud BiH pod, kako su ga nazvali, posebnim protokolom i zaštitom. Posebno je naglašeno da se ovaj čin dogodio zahvaljujući angažmanu direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Almira Džuve, koji je, prema tvrdnjama SBiH, upravo kadar kojeg je predložila Trojka — politička koalicija koju čine SDP, NiP i Naša stranka.
SBiH otvoreno tvrdi da ovaj čin predstavlja do sada neviđeno poniženje institucija države, ali i potpunu demaskaciju političkih lidera Trojke – Nermina Nikšića, Elmedina Konakovića i Edina Forte. Po njihovom stavu, javnost je sada suočena sa jasnim dokazom da ova trojica političara djeluju u interesu struktura koje urušavaju državni suverenitet.
Opis Milorada Dodika u ovom saopćenju bio je krajnje oštar. Označen je kao:
-
Najveći destabilizator BiH
-
Pripadnik i sljedbenik koncepta “srpskog i ruskog sveta”
-
Osoba sa više međunarodnih sankcija
-
Otvoreni rušitelj ustavnog poretka Bosne i Hercegovine
Prema riječima SBiH, upravo je Trojka otvorila vrata ovom čovjeku da uđe u Sarajevo kao slobodan građanin, čime je, kako ističu, osramoćen svaki pedalj teritorije Bosne i Hercegovine, ali i političko naslijeđe borbe za nezavisnost, ustavnost i integritet države.
U svojoj izjavi, SBiH povlači paralelu između aktuelne situacije i perioda agresije na BiH, tvrdeći da čak ni tokom ratnih godina glavni grad nikada nije doživio ovakvo institucionalno poniženje. Dodikov dolazak u Sarajevo uz pokroviteljstvo domaćih političkih aktera smatraju udarom na dostojanstvo naroda koji je preživio opsadu i agresiju.
Pored osude samog čina, SBiH postavlja i niz retoričkih pitanja koja ukazuju na političku odgovornost Trojke:
-
Jesu li lideri Trojke zajedno donijeli ovu odluku?
-
Je li neko djelovao individualno, bez znanja koalicionih partnera?
-
Hoće li iko od njih preuzeti odgovornost ili se javno ograditi?
Upravo ta nejasnoća u djelovanju Trojke dodatno je, po ocjeni SBiH, produbila nepovjerenje građana i pokazala manjak političke dosljednosti.
Stranka je dodatno podsjetila da je još nakon izbora 2022. godine odbila bilo kakvu saradnju s Trojkom i Miloradom Dodikom, i da su tada prepoznali mogućnost da bi takvo političko partnerstvo moglo rezultirati potpunim institucionalnim preuzimanjem BiH od strane SNSD-a i HDZ-a. Tvrde da su ih upravo tada, tokom koalicionih pregovora, pokušali “kupiti” političkim pozicijama, ali da su oni, u želji da sačuvaju principijelnost, to odbili.
Iz te odluke sada crpe političku i moralnu snagu da jasno ukažu na, kako kažu, katastrofalne posljedice koje je taj savez proizveo. Te posljedice obuhvataju:
-
Ustavno-pravnu krizu bez presedana još od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-
Degradaciju državnih institucija kroz netransparentne dogovore i političke ustupke.
-
Zaustavljanje reformskih procesa i usporavanje euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.
-
Povećano iseljavanje, naročito mladih ljudi, što dodatno produbljuje demografsku i ekonomsku krizu.
-
Ekonomski zastoj, jer u atmosferi neizvjesnosti i institucionalne nestabilnosti, strane i domaće investicije stagniraju.
SBiH je jasno poručila da se zemlja trenutno nalazi u najopasnijoj političkoj fazi od završetka rata, te da će građani trpjeti posljedice političkih kalkulacija još godinama, ako ne i decenijama. U zaključku, ova stranka pozvala je sve političke snage koje žele očuvanje cjelovitosti i suvereniteta BiH da se jasno i nedvosmisleno distanciraju od, kako su ih nazvali, dogovora s rušiteljima države.
U vremenu kada se borba za istinu, integritet i pravdu sve više zamagljuje političkom trgovinom, ostaje pitanje – hoće li se građani i institucije probuditi na vrijeme ili ćemo, kako navodi SBiH, nastaviti tonuti u političku bezizlaznost kojom upravljaju pojedinci spremni na sve zarad moći?
S obzirom na ozbiljnost trenutne političke klime, SBiH ističe da je odgovornost sada na građanima, intelektualcima, nevladinom sektoru i svim političkim akterima koji drže do države. Pozivaju na formiranje širokog demokratskog fronta koji će imati snage suprotstaviti se, kako kažu, sve dubljoj institucionalnoj kapitulaciji i obnoviti povjerenje u pravni poredak Bosne i Hercegovine. Po njihovim riječima, vrijeme je da se prekine šutnja, da se imenuju krivci i da se Bosni i Hercegovini vrati dostojanstvo koje joj sistematski oduzimaju oni koji bi trebali biti njeni čuvari, a ne njeni rušitelji.
